Svi znamo koliko su škole trčanja i trkačke grupe kao takve popularne zadnjih godina na lokalnim trkalištima i kao u svakoj zatvorenoj interesnoj zajednici i ovdje možemo statističkom preciznošću odrediti određene tipove trkača koji se u njima nađu. Naravno, za razliku od horoskopa koji nas svih 7 milijardi nemilosrdno svrstava u 12 znakova (da, vidi se da si ovan… po čemu jebote? Imam rogove i vunena prsa?), ovdje ne govorim da SVI trkači spadaju u neke od ovih vrsta. Ali u svakoj grupi, uvijek, nađe se jedan ili više vas koji će se sigurno pronaći u nekom od ovih opisa.

Klikni za info o novom broju magazina Trčanje

Teoretski štreber

Već na prvom treningu, na prvih 2 minute trčanja govori vam sve što je u zadnjih pola godine izguglao o trčanju, skidanju kila, ozljedama, opremi i spreman je s vama podijeliti svaki komadić svog teško stečenog znanja. Problem nastane kada se 2 minute trčanja pretvore u 22 minute trčanja i onda teoretski štreber (TŠ) lagano posustaje jer nije mogao stići na baš sve treninge zbog previše obaveza koje ima. To, naravno, ne znači da će on teoretski zaostajati za grupom – on će vam sve ispričati o povećanju minutaže i riziku ozljeda zglobova i tetiva koje ono donosi. I dok ćete vi peglati zadnje kilometre polumaratona za koji ste marljivo trenirati, on će vas dočekati u cilju s izotonikom koji je sam napravio jer, eto, sva ova sranja koja se kupuju ne valjaju ništa. A to mora biti istina. Pročitao je na internetima.

Praktični štreber

Za razliku od gore navedenog, PŠ je potpuno druga vrsta – on je fokusiran na uspjeh, uvijek je na čelu grupe, malo priča ali je uvijek spreman povući grupu na zadnjem kilometru treninga. Stalno ističe kako on trenira i planinari i van plana treninga, kako je kao mali zabijao golove bolje od Ronalda i kako je on, općenito, sportski tip. U slučaju da krene zaostajati za grupom iz bilo kojeg razloga, PŠ NIKAD neće prijeći u sporiju grupu… ne, ne… to mu je ispod časti. Ovakvi tipovi najčešće najbrže istrče planirani polumaraton i isto tako brzo odustanu od trčanja jer treba naći novu grupu u kojoj se treba dokazivati…

Komunikatori

Prepoznat ćete ih, to su oni koji su zaduženi da cijela grupa sazna što su taj dan jeli, kakav im je dan bio na poslu i zašto se ona prokleta Iva iz kadrovske nabacuje njenom Marku svaki puta kada ide fotokopirati neke izvještaje. Pripadnici ove sorte su najglasniji na prvim kilometrima kada još uvijek mogu disati i pričati i entuzijazam za zabavljanjem grupe pada svakom sekundom manje po kilometru dok se ne pretvori u ‘odgovorit… ću… ti… kasnije… sad… mi… je… malo… teško’. Njih voli cijela grupa jer vrijeme prolazi brže s pričama iz ureda, a ruku na srce, svi željno očekuju sljedeći trening da čuju kakav minjak je odvratna Iva obukla i kako je Marko reagirao kad se pored njegovog stola sagnula po kemijsku.

Vicmaheri

Apsolutno najopasnija, ali i najrjeđa vrsta. To je tip koji ima snage, ima daha, puls mi je okej i može pričati… ali za razliku od komunikatora, on priča viceve. Mislim, ne shvatite me krivo, volim dobar vic kad ga čujem, ali ako počinje s Mujom koji dolazi Fati doma pijan u ponoć automatski ga diskvalificiram iz te kategorije. Vicmahera ne uzrujava što se nitko ne smije njegovim šalama, niti ga obeshrabruje činjenica da mu se pola grupe dere ‘DA ČULI SMO TAJ!’… on je samoodrživ, njemu je dobro i on se svakom prokletom vicu smije kao Kerum Rubikovoj kocki. I što je najgore, on ne staje… cijeli jebeni trening je u stanju prepričavati najgore šale koje je svijet ikada izbacio i svakoga uključiti u pričanje fora (čuj mene – da, fora) kako bi šale postale interaktivne. Naporan, dosadan i bogu i vragu ali pun novog, jednako starog i dosadnog materijala na svakom treningu. Upgrade Vicmahera je Perv-Vicmaher koji priča ‘proste, hihihi’ viceve i to uglavnom curama. To zna dovesti do prijetnji bacanjem u Savu s mosta, pa treneri uglavnom kontroliraju Vicmahera kada dosegne tu fazu.

Treneri

Najgora vrsta koju je svijet vidio. Kad vam je teško, peder ide prebrzo. Kad vam je lagano, seronja se opet vuče presporo. Kad ubrzava, to radi namjerno. Kad usporava, slabić više ne može. Trenerima Garmin nikada ne radi i uvijek minute hodanja traju kraće od minuta trčanja. Namjerno kradu vrijeme za odmor i dodaju trkačke muke samo zato da bi uživali u vašim mukama. Ono što malo ljudi zna jest da se treneri regrutiraju iz posebnih sadomazo organizacija kako bi što bolje godinama izučeno mučenje kvalitetno prenijeli na trkače početnike. Trener nikad ne staje za piti vodu jer vas želi izmučiti i vaš prijedlog da prijeđete u hlad trenirati apsolutno ignorira because SPARTA i to. Treneri su grozni. Najgori. Bježite od njih koliko vas noge nose. Odnosno za njima. Nemate izbora.

Trener vicmaher

Postoji samo u teoriji. Ako naletite na njega, pokupite stvari, presvucite se i upišite neki drugi sport. Šah, na primjer.

Siniša Mareković