Trčanje u Hrvatskoj više nije samo fizička aktivnost – postalo je pokret, način života i dio svakodnevne kulture. Sve više ljudi, od rekreativaca do iskusnih trkača, izlazi na staze i ceste, spajajući užitak u kretanju s prirodom, zajedništvom i zdravim životnim navikama. Sociolozi to nazivaju fenomenom koji odražava strukturu suvremenog društva, trčanje je postalo dio identiteta mnogih Hrvata, simbol discipline, slobode i osobnog razvoja.
Šetnja parkovima i gradskim ulicama, jutarnji trening uz rijeku ili more, večernje grupne staze – rekreativno trčanje u Hrvatskoj doživljava pravi procvat. Popularnost raste iz godine u godinu, a škole trčanja i lokalni klubovi okupljaju sve više zaljubljenika, od potpunih početnika do onih koji planiraju sudjelovati na nekoliko utrka godišnje. Trčanje pruža jednostavan način da se poveže tjelesna aktivnost s kvalitetnim slobodnim vremenom, a sve veća prisutnost utrka po gradovima i regijama dodatno motivira nove sudionike.
Pretilost, kvaliteta života, zdravlje
Iako ne postoji točan nacionalni registar trkača, brojke s utrka daju dobar uvid u popularnost ove aktivnosti. Samo u 2025. godini, prema javno dostupnim podacima s portala utrka.com, više od 26 tisuća sudionika prijavilo se na 80-tak evidentiranih utrka – a pritom nisu uključene neke od najvećih manifestacija poput Splitskog i Zagrebačkog maratona, Wings for Life utrke, Treking lige i drugih. Ovi podaci pokazuju da trčanje u Hrvatskoj nije samo sporadična aktivnost, ono je trend, način da ljudi izraze svoje navike, motivaciju i želju za zajedništvom.
Podaci Središnjeg državnog ureda za šport pokazuju koliko je ovaj trend važan: tek 38 posto Hrvata starijih od 15 godina redovito se bavi sportskom ili rekreacijskom tjelesnom aktivnošću, dok je čak 62 posto stanovništva neaktivno. Samo 21 posto ljudi prakticira tjelesnu aktivnost tri ili više puta tjedno. U tom okviru, trčanje se izdvaja kao jedan od najdostupnijih i najčešće odabranih oblika rekreacije – dovoljno je obući tenisice i izaći na stazu, bez skupe opreme ili članstva u skupim sportskim centrima.
Popularnost trčanja dodatno raste zbog svijesti o zdravlju i prevenciji bolesti. Hrvatska je među zemljama s visokim udjelom odraslih s prekomjernom težinom; oko 65 posto odraslih ima prekomjernu tjelesnu masu, dok je kod djece 25 posto prekomjerno teško, a 9 posto pretilo. Trčanje je pristupačan i učinkovit način da se smanji rizik od kroničnih bolesti, poput dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih problema, ali i da se unaprijedi kvaliteta života i mentalno zdravlje.
Korak po korak, staza po staza
No, trčanje nije samo fizički izazov, ono je i socijalni fenomen. Ljudi se ne bave trčanjem samo zbog zdravlja, već i zbog zajednice i motivacije. Grupni treninzi, škole trčanja, lokalne lige i društvene mreže stvaraju osjećaj pripadnosti i međusobnog poticanja. Mnogi koji su počeli kao potpuni početnici sada dijele svoje priče, vode prijatelje i obitelj u zajedničke treninge i postaju dio šire trkačke zajednice. Taj društveni aspekt trčanja pomaže u stvaranju dugoročnih navika i jačanju kulturnog značaja rekreacije.
U Hrvatskoj, utrke svih veličina postaju mjesta okupljanja i stvaranja uspomena. Od velikih maratona poput Splita, Zagreba i Pule, do trail utrka u prirodi i urbanih cenera – svaka utrka pruža priliku za testiranje granica, osobni rast i druženje. Trkači ne sudjeluju samo u jednoj utrci godišnje; oni grade svoj trkački lifestyle, putuju, treniraju i prate događaje, stvarajući zajednicu koja se prostire izvan same staze.
Sociološki gledano, trčanje odražava vrijednosti suvremenog društva: samodisciplinu, želju za zdravim životom, potrebu za zajedništvom i izražavanje osobne slobode kroz aktivnost. U zemlji gdje tjelesna neaktivnost i pretilost predstavljaju ozbiljan javnozdravstveni problem, trčanje nudi jednostavno, pristupačno i učinkovito rješenje. Korak po korak, staza po staza, Hrvatska se polako, ali sigurno kreće prema zdravijoj i aktivnijoj populaciji.
Neven Miladin
Klubovi i škole trčanja
Važnu ulogu u rastu rekreativnog trčanja u Hrvatskoj imaju atletski klubovi i škole trčanja koje su posljednjih godina izrasle u snažne lokalne zajednice. Upravo su one često prvi kontakt građana s trčanjem – sigurno okruženje u kojem početnici dobivaju stručno vodstvo, strukturirane treninge i motivaciju da ustraju. Umjesto individualnog lutanja, škole trčanja nude planove prilagođene različitim razinama spremnosti, od potpune nule do priprema za prve utrke, čime se smanjuje rizik od ozljeda i povećava dugoročna održivost bavljenja sportom.
Osim treninga, klubovi i škole trčanja danas imaju i važnu društvenu ulogu. One okupljaju ljude različite dobi i zanimanja, stvarajući zajednice koje nadilaze samu sportsku aktivnost. Zajednički odlasci na utrke, humanitarne akcije, putovanja i druženja nakon treninga stvaraju osjećaj pripadnosti koji mnogima postaje ključni razlog za ostanak u sportu. Tako trčanje prestaje biti samo individualna rekreacija i postaje dio životnog stila, a klubovi i škole trčanja jedan su od glavnih pokretača kulture kretanja u lokalnim sredinama.
Sezona trčanja u Hrvatskoj u brojevima
Analiza utrka u Hrvatskoj u 2025. godini pokazuje koliko je rekreativno trčanje postalo popularno i sveprisutno. Temeljeno na javno dostupnim rezultatima s portala Utrka.com, podaci pokazuju da je samo kroz 80-tak evidentiranih utrka, bez nekih od najvećih poput Wings for Lifea, Splitskog ili Zagrebačkog maratona, 100 milja Istre i Treking lige, sudjelovalo više od 26 tisuća trkača. Ova empirijska baza pruža konkretan uvid u opseg događaja, pokazujući da utrke svih veličina privlače tisuće zaljubljenika u trčanje, od početnika do iskusnih natjecatelja.
Brojke ne uključuju manje utrke, dječje utrke ili događaje koji nisu javno prijavljeni, što znači da je stvarni broj sudionika vjerojatno i znatno veći. Ipak, ovaj skup podataka pruža solidnu referencu za razumijevanje aktivnosti trkača i trendova u rekreativnom sportu u Hrvatskoj. Popularnost trčanja i participacija u utrkama jasno rastu iz godine u godinu, što potvrđuju i dodatni izvori poput Stotinke (po novome Tracey Sport), Štoperice ili myRace platforme.
Takvi podaci omogućuju usporedbu i praćenje trendova, ali i ilustriraju koliko trčanje postaje dio svakodnevnog života – način da se očuva zdravlje, uživa u prirodi i osjeti zajedništvo među trkačima. Za novinare, organizatore i ljubitelje trčanja, rezultati pružaju realnu i mjerljivu sliku hrvatske trkačke scene, čineći je transparentnom i dostupnom široj javnosti.
Naravno, statistika ne prikazuje ukupni broj jedinstvenih osoba, jer mnogi sudjeluju na više utrka, ali i tako jasno potvrđuje da je trčanje u Hrvatskoj postalo jedan od najdinamičnijih oblika aktivnog života, okupljajući zajednicu koja raste iz sezone u sezonu.
Trend pretilosti u Hrvatskoj (službeni EU podaci)
Porast pretilosti kroz godine: Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazuju da se udio pretilih odraslih u Hrvatskoj kontinuirano povećavao desetljećima. U 1990. godini oko 11,8 posto odraslih bilo je pretilo, dok je u 2022. vrijednost porasla na oko 30,6 posto odraslih s BMI ≥ 30 kg/m², pri čemu se trend rasta nastavlja već više od 30 godina.
Hrvatska iznad europskog prosjeka: Prema Europskom zdravstvenom profilu OECD/EU, 23 posto odraslih u Hrvatskoj bilo je pretilo 2019., znatno više od prosjeka EU koji je iznosio 16 posto. Taj se broj pokazao stabilno višim nego u mnogim drugim članicama Unije.
Rast prekomjerne težine među tinejdžerima: Podaci iz najnovijeg Europskog zdravstvenog profila 2025. pokazuju da se udio 15‑godišnjaka s prekomjernom tjelesnom težinom i pretilošću u Hrvatskoj povećao sa 17 posto (2014.) na 24 posto (2022.), iznad prosjeka EU koji je iznosio oko 21 posto.
Visok udio prekomjerne težine ukupno: Prema podacima Europske inicijative za prehranu i pretilost, oko 52 posto odraslih u EU ima prekomjernu težinu ili je pretilo, a 17 posto su pretili. U Hrvatskoj je udio prekomjerne težine i pretilosti među odraslima bio među najvišima u Uniji, često u rangu s Maltom.
Podaci o djeci i adolescentima: Istraživanja pokazuju da je oko trećina djece u Hrvatskoj u dobi od 8–9 godina prekomjerno teška ili pretila, što je stopa iznad europskog prosjeka i potencijalni pokazatelj dugoročnih zdravstvenih rizika.
