Bliži se kraj još jedne sezone i uskoro će nas vremenske prilike prisiliti da više vremena provodimo po teretanama i dvoranama. Mislim da je to dobra prilika da se više radi na snazi, da se trenira s opterećenjem te pametnom opuštanju i istezanju.

Veseli me da ću imati prilike pisati o tim temama, razgovarati sa stručnjacima iz biomehanike, fizioterapeutima, kondicijskim trenerima i prenositi vam njihova znanja i iskustva. Međutim, ovaj put sam željela pisati o zdravlju djece i mladih. Bojim se da je stanje alarmantno i da se pogoršava velikom brzinom. Sve češće me kontaktiraju roditelji i traže pomoć jer su zabrinuti za zdravlje i izgled svoje djece. Prema zadnjim podacima Hrvatskog Zavoda za javno zdravlje 26,4 posto djece školske dobi je preuhranjeno, a 11,2 posto je pretilo!

Svaki dan gledam klince kako idu u školu, Cola u jednoj, a pecivo u drugoj ruci. Gledam adolescente i žao mi je da tako mladi ljudi tako malo brinu o svom zdravlju, a često i izgledu. Profesorica Mirna Radojičić, ima dugogodišnje iskustvo u radu s mladima i jasan uvid u trenutno stanje:

‘Kao profesor TZK-e u jednoj zagrebačkoj gimnaziji imam priliku upoznati se s navikama i načinom života srednjoškolaca. A taj život okarakterizirala bih kao sve samo ne zdrav. Naime, naša djeca nemaju razvijenu svijest o potrebi svakodnevne tjelesne aktivnosti, pretila su, ne hrane se zdravo i uravnoteženo, često su bezvoljna i blijeda. Pad njihovih bazičnih motoričkih sposobnosti vidljiv je već iz rezultata inicijalnih provjeravanja na početku svake školske godine i sada smo trenutno u situaciji da današnja djeca zaostaju 20 posto u rezultatima od svojih vršnjaka prije 10 godina. Vjerujem da razlog tih poražavajućih činjenica leži upravo u nedovoljnoj količini nestrukturiranih aktivnosti u ranom i kasnijem djetinjstvu. Iako nam se prividno čini da sve više djece vježba, to uistinu nije tako. Da, predškolce upisujemo na raznorazne sportske programe u dvoranama, s jasno definiranim pravilima i vremenom trajanja aktivnosti, no to nisu prave aktivnosti za djecu te dobi. Djeca trebaju svježi zrak, sunce, kišu, snijeg, more, jezero, rijeku, blato, drvo. Trebaju roditelje koji će s njima boraviti u prirodi dovoljno dugo da im postane dosadno pa da započne pravi motorički i kognitivni razvoj. Stoga, ključ rješenja problema nalazi se upravo u nama-roditeljima. I zato, tenisice na noge, ruksak na leđa i krenite u prirodu. Zajedno sa svojom djecom’.

Mislim da roditelji uviđaju da moraju uzeti stvari u svoje ruke ako misle pomoći svojoj djeci da ostanu zdrava i da razvijaju zdrave životne navike. Slušam prijatelje koji od jutra do sutra razvoze djecu na razne treninge. Ogroman je to angažman vremena, energije i novaca. Nažalost, nemaju svi takve mogućnosti i morati će naći neka druga rješenja.

Dakle, to su uglavnom sve loše vijesti. Ali srećom, ima i par dobrih. Najvažnija je da, ako je ovaj magazin došao do vaše ruke, pripadate u onih elitnih 38 posto Hrvata koji su redovito tjelesno aktivni. Dakle, sad se samo trebate organizirati, skupiti svoju djecu i njihove prijatelje i odvesti ih u prirodu. Nađite park, livadu, školsko igralište, uzmite loptu, rekete i prisjetite se čega smo se igrali kad smo bili mali. I igrajte se s njima.

Uostalom malo igranja dobro će doći i vama!

Asja Petersen