Magazin Trčanje
TekstoviIntervju Darko Mršnik: Savjeti su tu da ih barem katkad primijenimo

Intervju Darko Mršnik: Savjeti su tu da ih barem katkad primijenimo

Pravilna prehrana temelj je zdravog života, to je bar svima jasno. U današnja, moderna vremena, kad nam razni mirisi i okusi ne baš kvalitetne brze hrane svakodnevno golicaju njuh, vrijednost znanja kako odabrati i pripremiti kvalitetne prehrambene namirnice od ključne su važnosti za naše zdravlje. Nutricionizam je relativno mlada znanstvena disciplina koja nam pomaže upravo u tome. Unatoč stereotipnom mišljenju, pomoć nutricionista nije namijenjena isključivo profesionalnim sportašima, nego i rekreativcima, pa čak i onima čija je tjelesna aktivnost na relativno niskoj razini.

Magazin Trčanje već dulje vrijeme surađuje s riječkom udrugom Nu3Sport objavljujući članke upravo na temu zdrave prehrane. Želeći i dodatno pojasniti vrijednost rada nutricionista te rekreativcima približiti značaj nutricionizma kao ključne znanstvene grane o kojoj izravno ovisi ne samo naše zdravlje, nego i naša tjelesna sprema, odlučili smo pripremiti kratki intervju upravo s voditeljem spomenute udruge, Darkom Mršnikom.

Općenito se smatra da je nutricionizam znanstvena kategorija budućnosti. Ima li ta tvrdnja uporište u nezdravoj prehrani modernog doba ili je jednostavno razvojem znanosti stiglo vrijeme i za popularizaciju nutricionizma?

Nutricionizam je relativno mlada znanost ali je njezina veza s razvojem kemije i biologije neraskidiva. Pored toga, medicina je primjenjivi nutricionizam donekle odvojila od teorijskog utjecaja kemije i biologije te ga učinila znanošću kakvu danas poznajemo. Znanost koja je jednostavna isto onoliko koliko je kompleksna, koliko je kompleksan svatko od nas. Nutricionizam je znanost, nije proizvoljno i interpretativno šarlatanstvo kakvim ga čini zloupotreba modernih tehnologija. Te tehnologije danas svakog od nas čine npr. odličnim meteorologom, ali kiša ipak padne kad ona to hoće, a ne kad aplikacija to predvidi. Isto je s prehranom, na stotine savjeta se provlači modernim, digitalnim eterom. Ti savjeti ne moraju nužno biti loši, ali nas njihova primjena ne čini nutricionistima koji mogu dijeliti savjete ikome osim sebi samome. U tom kontekstu popularizacija nutricionizma nije hir već potreba, tim više što je sve češće na tanjuru proizvod, a ne namirnica, što moramo znati čitati deklaraciju da bi znali što unosimo u sebe jer nažalost to nije više očigledno. Pile više nije pile već su to njegove sastavnice iz ‘tvornice’ koja u imenu sadrži Eko, Bio, OPG…! Uglavnom, industrija i trgovina ne pomažu u zdravom izboru. Tu samo donekle nutricionizam pomaže, jer se nešto pita i naš novčanik kao i naše okruženje.

U radu nutricionista najčešće se spominje fraza pravilna prehrana. Što je zapravo pravilna prehrana, kako biste ju definirali i odnosi li se ona na sve ljude ili je to stvar individualnih potreba/želja?

Prvo što bi vam svaki nutricionist trebao pojasniti je činjenica da ne postoji zdrava ili nezdrava hrana već isključivo pravilna i nepravilna prehrana. Svaka namirnica može biti dobra i loša ako ju stavimo u okvir prehrane. To znači da je njezina funkcija u organizmu pozitivna ili negativna ovisno o količini, potrebi i učinku koji treba proizvesti ili potaknuti. Pravilnom ju čini zadovoljenje nutritivnih raznovrsnosti jer se omjer nutritivnog sastava treba donekle mijenjati pod utjecajem razlike u fizičkoj aktivnosti ili potpunim izostankom iste. Pošto se najviše unosa sastoji od energetskih elemenata tu je i najviše prostora za pogreške. Zatim unosimo i gradive elemente hrane te sve ostale potom u manjem obimu, ali nezaobilazne. Pri tome s misli na elemente koji pomažu tijelu da ispuni svoju energetsku i gradivu funkciju bez negativnih efekata po zdravlje. Ne može se odvojiti količina od sastava hrane u tanjuru, samo se može manipulirati omjerima ovisno o individualnim potrebama. Želje tu imaju obrnutu funkciju. Možete željeti nešto postići prehranom, ali ne možete željeti hraniti se nekontrolirano, a da to nema nikakve efekte po zdravlje ili funkciju organizma.

Surađujete li s trenerima? Sportašima – profesionalnim i rekreativnim – potrebno je vodstvo trenera, ali i nutricionista, zar ne. Kako izgleda jedna takva suradnja?

Suradnja je razlog zašto postoji Nu3sport. Kao udruga koja se bavi edukacijom i rehabilitacijom na drugačiji, nekomercijalan način, potpuno smo novi u okruženju u kojem djelujemo. Udruga čiji su članovi s jedne strane profesionalci različitih vokacija, poput doktora medicine različitih specijalnosti, zatim kineziolozi, fizioterapeuti i kineziterapeuti, psiholozi i slično te s druge strane sportaši i rekreativci koji imaju povremene ili stalne potrebe za uslugama koje članovi udruge mogu pružiti. Nu3sport nije sportsko ili rekreativno društvo već udruga koja okuplja stručnjake kako bi svi imali koristi od takve zajednice. Trener u nekom klubu može ujedno biti član naše udruge i samim time ima na raspolaganju svu intelektualnu podršku koja se okupila u udruzi. To je u primjeru tako da jedan od ortopeda koji trči treba savjet kineziologa i taj savjet mu je udaljen samo jedan poziv u bilo koje doba. Tako i navedeni kineziolog-trener za svoje natjecatelje može dobiti momentalno savjet oko neke stvari te biti pravovremeno upućen na pravi put k rješenju predmetne situacije. Svi ostali članovi imaju svaku korist od takvog, stručnog članstva u udruzi. Ja kao voditelj udruge, osim svojih preferencija i specijalnosti, brinem da svi dobiju ono što traže i ono što udruga može pružiti. Velika većina članova su ujedno članovi u sportskim klubovima ili udrugama te im je članstvo u Nu3sportu samo dodatni benefit, potpora napretku odnosno osiguranje u trenutcima kad stvari ne idu onako kako bi to željeli. Multidisciplinarni pristup je jedini ispravan i samo tako ne dolazi do smetnji u komunikaciji između želja trenera, fizia ili nutricionista, a sve na štetu onoga tko takve usluge koristi. To je nit vodilja razloga postojanja Nu3sporta.

Jedan od raširenih modernih problema vezanih uz zdravlje odnosi se na alergije. Koliko je teško prilagođavati prehranu s obzirom na problem alergije, pogotovo kod sportaša/rekreativaca?

Alergije su samo jedna od posljedica načina života koji je distanciran od okoline, od prirode. Tu su još pretilost koja je sve raširenija u mlađim uzrastima, konformizam življenja u sterilnom okruženju i poglavito fizička neaktivnost. Dakle, alergije su u stalnom porastu i razlog je u većini slučajeva jednostavan. Odvojenost življenja od prirodnog okruženja, u sterilnim uvjetima uvelike je spriječila našu izloženost patogenim elementima. Tako je smanjena mogućnost da steknemo imunitet, da naš organizam pravilno reagira na vanjske utjecaje. Kad se tome doda i neaktivnost koja među ostalim ima za posljedicu ne jačanje otpornosti na stres već samo stvaranje uvjeta za razvoj bolesti povezanih s pretilošću, postaje jasan uzrok razvoja alergija. Prehranom se tome može problemu može doskočiti i pomoći u ostvarenju zadanih ciljeva. Postoje mnogi protokoli i smjernice za ublažavanje tegoba uzrokovanih alergijom, ali je to samo jedna trećina savladavanja prepreka. Ostale dvije su adekvatan odmor te disciplina i doziranje treninga na ispravan način. Samo tom sinergijom se ostvaruju željeni rezultati i progresija na ciljanim područjima.

U kojoj mjeri je potreba za nutricionistima povećana u ovo vrijeme kad svijetom hara korona? Koliko se uopće ljudi mogu pridržavati savjeta stručnjaka u vrijeme lockdowna ili smanjene mogućnosti kupovine (primjerice, zatvorene tržnice)?

Gdje postoji volja, naći će se način, moglo bi se odgovoriti. Gledajući isključivo s nutricionističkog stanovišta, lokalno bazirana prehrana uvijek će imati prednost nad globalnim super namirnicama. Najčešće običan kupac nije ni svjestan koliko superiornih namirnica se nalazi na njegovoj trpezi svakodnevno i kako su lako dostupne. Možda ih omalovažava samo zato što ih ne prati egzotičnost i mistika super-hrane. Ni jedan oblik izolacije ili smanjene mogućnosti kupovine nije razlog za zanemarivanje potrebe za kvalitetnom i uravnoteženom prehranom. Čak nije ni potrebno previše komplicirati s namirnicama kako bi se zadovoljile sve nutritivne i energetske potrebe dokle god se hranimo po sezonskim i lokalnim principima raspoloživosti namirnica. Planiranje kupnje i nabave namirnica je i bez trenutnih okolnosti preporučljivo ako se želimo kvalitetno i primjereno hraniti stoga i sada vrijedi pravilo da unaprijed možemo planirati namirnice za obroke koje ćemo spravljati i konzumirati u narednih 5 do 7 dana. Zato ne bi trebalo biti razlike u prehrani, lockdown nije izgovor za svaštarenje u prehrani.

Postoji li neki univerzalni savjet koji bi kao nutricionist mogli dati svima – i mladima i starima, aktivnim ljudima i onima manje aktivnima, zdravima i bolesnima…?

Ako bih savjete sveo na nekolicinu bitnih prvi bi bio ovakav: radije nakon obroka ostati pomalo gladan ili bolje rečeno ne sit kako bi održali budnost i lucidnost nego biti prežderan, letargičan i trom. To se odnosi na svaki obrok, ali i na povremeni post. Drugi bi savjet bio da ne vjerujete pretjerano svome tijelu kad je prehrana u pitanju. Ono je loš nutricionist, možda dobar gurman, gastronom, ali definitivno ne dobar nutricionist. Sklono je niskim strastima i povodljivo. Treći savjet odnosi se na davanje prednosti lokalnim i sezonskim namirnicama, pogotovo onima koje nemaju deklaraciju nutritivnih vrijednosti jer već na pogled znate što kupujete. Isto tako te namirnice pripremajte jednostavno bez pretjerane i nepotrebne obrade. Četvrti savjet ide u smjeru nutritivnog sastava hrane koju planirate konzumirati. Upoznajte se s njezinim učinkom i prilagodite ju svojim potrebama. Tako će prehrana biti vaša pomoć, a ne vaš problem. Peti savjet govori da hrana i hranjenje ne može biti isključivo u funkciji zadovoljenja potrebe za suzbijanjem gladi. To je društvena i sociološka aktivnost te jelo treba biti doživljaj, ali isto tako doživljaj treba biti i njegova nabavka, priprema, konzumacija… u obitelji, u društvu, u paru ili kako god vam se svidjelo, ali ponekad treba malo olabaviti i izaći iz kolotečine. Ako ćete se prisjetiti nabrojanih savjeta i ponekad ih primijeniti, napravit ćete napredak u drugačijem doživljaju prehrane.

S obzirom na to da ste rekreativac i već godinama, u vrijeme godišnjih odmora lunjate svijetom s još nekoliko sličnih lutalica, kako izgledaju vaši idealni objedi u jednom danu?

Idealni objedi su vrlo često oprečni lunjanju svijetom. Kod lunjanja se prehrana vrlo često svodi na raspoloživost nabave, volumen i težinu koju smiješ ili možeš nositi. Naša lunjanja često ne uključuju civilizaciju tako da se prioriteti kod nabavke hrane u tom slučaju premještaju na visoku kalorijsku vrijednost u malom volumenu. Tad je važnija energetska gustoća od nutritivne vrijednosti i raznolikosti. Kvaliteta nije narušena, ali je izvor te kvalitete premješten s hrane na pripravke, s prirodnih izvora na industrijske i tehnološki obrađene. Nasuprot tome, kad nije lunjanje u điru i kad sam u poznatom okruženju hranjenje je vrlo jednostavno, ali podložno adaptaciji ovisno aktivnostima koje su planirane ili neplanirane. Tri obroka u danu gdje je doručak ujedno najbogatiji ugljikohidratima premda ih je i tada malo. Ručak se sastoji pretežno od povrća s malo bjelančevina i nešto više masnoća. Večera je najčešće bogata bjelančevinama dok masti i ugljikohidrata gotovo da ni nema, ali opet ovisi o aktivnosti tijekom prethodnog dana. I ne manje važno, dva dana u tjednu jedem samo doručak taj dan i to je sve. Jednostavno.

Neven Miladin

Kontakt

Magazin TRČANJE

Gajeva 1 (Hotel Dubrovnik), Zagreb

01/4666083

[email protected]

Impresum

Nakladnik: Europa Media Marketing
Glavni urednik: Neven Miladin
Marketing:
Sanja Miladin 091/9730656
Valentina Đureković Sertić 091/7884194

CJENIK oglasnog prostora

COOKIES

Kako bi posjet ovoj web stranici bio što ugodniji i praktičniji, ova web stranica sprema na vaše računalo određenu količinu informacija. Posjetom i korištenjem ove web stranice pristajete na upotrebu kolačića (cookies) koje je moguće i blokirati. Nakon toga ćete i dalje moći pregledavati web stranicu, ali vam neke mogućnosti neće biti dostupne. Opširnije

Back to Top