argumentative essay on homework j and l teamworks team westport essay deadline research paper on plagiarism descriptive paper example
Magazin Trčanje
UtrkeMoj Zagreb tak imam te rad!

Moj Zagreb tak imam te rad!

Gotovo svaki veći grad u svijetu ima svoj maraton, a u pravilu glavni gradovi svake države organiziraju nacionalnu utrku koja je nerijetko i najmasovnija u zemlji. Jasno, gdje postoje pravila, tu postoje i izuzeci, pa se primjerice najpoznatiji maraton na svijetu održava u New Yorku koji nije glavni grad SAD-a, no takvih je izuzetaka ipak relativno malo.

Zagreb nije nikakav izuzetak. U glavnom gradu Hrvatske prošle je godine održao 25. izdanje Zagrebačkog maratona i u tih četvrt stoljeća naša najpoznatija utrka prošla je put od malog natjecanja na kojem je nastupilo tek 70-tak ljudi do masovne utrke s nekoliko tisuća profesionalaca i rekreativaca na startu. Činjenica je da je, sad već davne 1992. godine, mala skupina entuzijasta pokrenula maraton i u godinama koje su slijedile nailazila na brojne organizacijske probleme. Većina ih je bila administrativne prirode, pa su se start i staza premještali s lokacije na lokaciju, trčalo se Jarunom i rubnim dijelovima središta grada, no kad je 2004. start (i cilj) premještan na Trg bana Jelačića krenuo je rast popularnosti utrke.

Ugled Zagrebačkog maratona

Danas Zagrebački maraton nije najveća takva utrka u regiji, epitet najmasovnije i dalje pripada Ljubljanskom maratonu, no činjenica je da grad Zagreb i Zagrebački atletski savez čine napore kao bi hrvatska utrka rasla iz godine u godinu. Nije pritom riječ samo o novcu koji se ulaže u organizaciju i promociju, nego i razmišljanjima o promjeni staze, prilagodbi gradskog prometa, snažnijem uključivanju atletskih klubova i škola trčanja u utrku i još nizu manje ili više važnih ideja koje bi u konačnici trebale osigurati dodatno omasovljenje i ugled Zagrebačkog maratona.

‘Smatram da je Zagrebački maraton jedan od sportskih simbola grada Zagreba, uz Snježnu kraljicu Hanžekovićev memorijal, sigurno najprepoznatljiviji sportski događaj koji se organizira u hrvatskoj metropoli. Svi mi koji na bilo sudjelujemo u organizaciji trudimo se iz godine u godinu podići kvalitetu utrke te okupiti što veći broj rekreativaca, i uvjeren sam da ćemo za koju godinu imati 15-tak tisuća sudionika. U početku sam utrku podupirao i osobnim primjerom trčeći, a sada ću pljeskati na Jelačić placu i podijeliti koju medalju’, kazao nam je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji je i sam 10-tak puta sudjelovao na Zagrebačkom maratonu, trčeći utrke na 21 i 42 kilometra.

Promocija i organizacija

Dakako, u promociji Zagrebačkog maratona, ne samo u domaćim okvirima, nego i u svijetu, najkvalitetnija pomoć stiže od samih trkača. Profesionalci poput Marije Vrajić i Mateje Matošević, a obje su sudjelovale i na Olimpijskom maratonu prošle godine u Riju, najbolje šire dobre vibracije i njihova preporuka najbolja je pozivnica stranim trkačkima. K tomu dodajmo i zadovoljne goste, rekreativce koji redovito dolaze u Zagreb sa svih strana svijeta i jasno je da trkačka razglednica koja putuje širom Globusa ima onaj toliko potrebni pozitivni štih. Ipak, ma kako god se zvali, trkačice i trkači, profesionalci i rekreativci, nisu isključivo odgovorni za dobar glas Zagrebačkog maratona, nego su to ljudi koji brinu za organizaciju utrke.

‘Naravno da ima još jako puno prostora za napredak i na nama koji organiziramo Zagrebački maraton je da uporno radimo ne bi li utrka postala ne samo veća i popularnija u narednim godinama, nego i cjenjenija u svijetu. Možda termin našeg maratona nije savršen, jer kolidira s Ljubljanskim koji je redovito na rasporedu tek koji tjedan nakon Zagrebačkog pa zbog toga gubimo dosta i domaćih, ali pogotovo slovenskih natjecatelja, no to ne znači da nećemo uložiti i dodatni trud ne bi li Zagreb maraton i dalje, u smislu kvalitete i brojnosti, rastao’, kazao nam je Marko Jakopović, predsjednik Zagrebačkog atletskog saveza koji organizira ZG maraton i dodao: ‘Staza Zagrebačkog maratona je jedna od najbržih maratonskih staza na svijetu. Ukupna visinska razlika iznosi zanemarivih pet metara, što ima malo koji maraton, a izduženi pravac cijele rute, bez gotovo imalo usporavajućih zavoja, omogućava konstantnost tempa koji se reflektira na konačni rezultat. Vizualizacija staze je krajnje jednostavna, što također olakšava trčanje u mentalnom smislu. Inače, mnogi maratonci ne vole trčati dva ista kruga, ali to je neminovnost relativno starih gradova s uskom gradskom jezgrom, koji ne žele da im trkači lutaju po stambenim četvrtima i gradskim zabitima’.

Humanitarna nota

Mnogi ljubitelji trčanja, pogotovo rekreativci, pomalo žale što se nije obistinila najava o promjeni polumaratonske i maratonske staze, no ove godine ispriječila se obaveza organizatora da trasa bude upravo onakva kakva je bila u trenutku prijavljivanja kandidature za Balkansko prvenstvo, prije godinu i pol dana. S obzirom na to da je IIAF dodijelio Zagrebu organizaciju tog natjecanja, na promjenu trase ipak ćemo morati pričekati još 365 dana.

Na kraju svakako valja naglasiti da će ove godine Zagrebački maraton imati i humanitarnu notu. Organizatori će, naime, dio sredstava prikupljenih naplatom startnine donirati za potrebe Udruge SOS Dječje selo Hrvatska. Udruga brine za 240 djece i mladih u SOS Dječjim selima Lekenik i Ladimirevci, a ove godine slavi 25. rođendan.

Neven Miladin
Foto Sandra Bortek & Zagreb Runners

Kratka povijest Zagrebačkog maratona

Zagreb maraton svoju je premijeru imao 11. listopada 1992. Godine, a organiziran je na inicijativu čelnika Atletskog društva Veteran. Te godine broj sudionika bio je daleko od onog koji je uobičajen posljednjih godina. Ciljem je prošlo tek 70 maratonaca, od čega četiri žene, a u almanahe domaćeg maratonskog trčanja kao prvi pobjednici ušli su Slavica Brčić i Srećko Končina.

U idućoj petoljetki, što zbog rata u Hrvatskoj, što zbog slabe popularnosti trčanja u tim godinama, Zagreb maraton pohodilo je tek nešto više od 100 trkača, a na desetom izdanju ukupan broj onih koji su završili utrku bio je točno 158. No, nedugo zatim stvari su se počele kretati na bolje. Prvi razlog za omasovljenje sudionika bila je nova trasa maratona koji je startao s Trga bana Jelačića, a u Dubravi i na Črnomercu imao poluokrete, a drugi razlog uvođenje još jedne utrke – polumaratona. Već na 15. izdanju utrke broj sudionika bio  je gotovo 400 sudionika, a prvi put više od 1.000 trkača startalo je 2012. godine.

Kroz godine mijenjali su se i pobjednici. Stizali su strani maratonci i maratonke kojima je Zagreb maraton postao svojevrsna odskočna daska prema većim i nagradama bogatijim utrkama u Europi, no ostat će zapisano kako je domaća legenda Drago Paripović do 2000. godine pobijedio tri puta i time postao najuspješniji muški maratonac, pobjednica prvog maratona, već spomenuta Slavica Brčić, obranila je naslov najbrže i u drugom izdanju, no ipak je najuspješnija maratonka, s četiri pobjede, Svetlana Tkach.

leave a reply

Kontakt

Magazin TRČANJE

Gajeva 1 (Hotel Dubrovnik), Zagreb

01/4666083

[email protected]

Impresum

Nakladnik: Europa Media Marketing
Glavni urednik: Neven Miladin
Marketing:
Sanja Miladin 091/9730656
Valentina Đureković Sertić 091/7884194
Doris Mujagić 091/7638057

CJENIK oglasnog prostora

COOKIES

Kako bi posjet ovoj web stranici bio što ugodniji i praktičniji, ova web stranica sprema na vaše računalo određenu količinu informacija. Posjetom i korištenjem ove web stranice pristajete na upotrebu kolačića (cookies) koje je moguće i blokirati. Nakon toga ćete i dalje moći pregledavati web stranicu, ali vam neke mogućnosti neće biti dostupne. Opširnije

Back to Top