Ako se možemo zgražavati nad plažama prepunima smeća koje donosi more, ako možemo žaliti morski svijet uhvaćen u smrtonosne ostatke ribarskih mreža, onda se, baš zato što smo trkači, i još više moramo zgražavati nad ostavljanjem stare vešmašine i karoserije Fićeka na Sljemenu, bacanju praznih vrećica Čipsa na Papuku ili odlaganjima šute sa staklenom vunom u podnožju Velebita ili kanjonu Zrmanje. Ma da je bilo što od toga i u ‘običnom’ gradskom parku, previše je. Cijeli tekst na tu temu: Ekologija i trčanje: Tolerancija nula!
Koliko vremena treba otpadu da se posve razgradi u prirodi?
| Vrsta otpada | Vrijeme razgradnje u prirodi | |
| Plastične boce | 1.000 godina | |
| Plastične vrećice | 240 godina | |
| Aluminij (limenke) | 80-100 godina (u moru oko 200 godina) | |
| Staklene boce | 1-2 milijuna godina (staklo se ne može u potpunosti razgraditi) | |
| Papir | 2-6 tjedana | |
| Organski otpad (hrana) | Jabuka | 30 dana |
| Kora od narandže | 6-12 mjeseci | |
| Kora od banane | 6 mjeseci | |
| Dječje pelene | 450 godina | |
| Baterije | 500-1.000 godina | |
| Kartonska ambalaža (mlijeko, sokovi…) | 2-3 mjeseca | |
| Odjeća | Pamučna | 6 mjeseci |
| Vunena | 12 mjeseci | |
| Opušci | 1-10 godina | |
| Automobilske gume | 50 godina | |
Napomena: Vrijeme raspadanja određenih materijala ovisi ne samo o vrsti otpada, nego i uvjetima u kojima se nalazi. Primjerice, vrijeme raspada limenki piva, sokova i slično je u moru dvostruko dulje nego na kopnu.
Opušci su najbrojnija vrsta otpada na svijetu
Pušači u svijetu, njih 1,3 milijardi, ‘nepravilno odlože’ gotovo 4,5 bilijuna cigareta svake godine, pa su opušci najbrojnija vrsta otpada na planetu, ističe organizacija za borbu protiv duhana STOP. No i ta poplava opušaka samo je dio štete za okoliš koju izaziva duhanska industrija, jer ne samo da se duhan uzgaja na područjima s kojih su raskrčene šume, nego njegova proizvodnja degradira tlo i zagađuje zrak, tlo i vodu.
Milijarde stabala svake se godine sruši za proizvodnju cigareta, na što otpada pet posto globalne deforestacije, a opušci čine oko 20 posto otpada prikupljenog čišćenjem oceana.
Kemikalije koje otpuštaju opušci mogu biti dovoljno otrovne da ubiju 50 posto morske i slatkovodne ribe koje su im izložene 96 sati, pokazala su istraživanja na koja se poziva STOP, a u kojima se opuške namakalo u litri vode 24 sata.
Šteta će vjerojatno postati i veća budući da pušenje elektroničkih cigareta postaje sve popularnije, navodi STOP. Otpad od elektroničkih cigareta mogao bi biti ozbiljnija ekološka prijetnja od cigareta jer sadrži metal, elektroniku, plastične patrone za jednokratnu uporabu, baterije i otrovne kemikalije u tekućini.
Uz sve to, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, pušenje svake godine ubije gotovo osam milijuna ljudi na svijetu i izaziva značajne zdravstvene troškove.
