Organizaciju tradicionalno potpisuju Magazin Trčanje i Omega škola trčanja, uz voditeljsku i tehničku podršku Kristijana Šivaka i Tomislava Ćurkovića. Sudionici će moći birati između utrka na 5 i 10 kilometara, nordijskog hodanja te dječjih utrka koje svake godine okupe sve veći broj najmlađih.

Posebno obilježje ovogodišnjeg izdanja je nastavak suradnje s organizacijom Crveni nosovi, koja godinama svojim radom donosi osmijehe djeci u bolnicama. Utrka se ove godine održava pod sloganom Trčimo srcem za osmijeh djeteta u bolnici!, a sudionici će moći doprinositi radu Udruge donacijama prilikom prijave te na donacijskoj stranici Udruge.

‘Želja da trkačku zajednicu povežemo s Crvenim nosovima pretvorila se u jedan od naših najvažnijih ciljeva, a ponosni smo što i treću godinu zaredom imamo priliku surađivati s ljudima čiji rad donosi toliko radosti i dobrote. Vjerujemo da će ta energija ispuniti i našu stazu te dodatno ujediniti sve koji će biti dio ovog izdanja’, naglasili su organizatori utrke, dok je Maja Rusan, voditeljica komunikacija i prikupljanja sredstava u Crvenim nosovima dodala:

‘Jako smo zahvalni Proljetnom ceneru što već treću godinu zaredom prati i podržava crvenonosnu misiju donošenja radosti i olakšanja onima koji prolaze kroz teške trenutke. Divno je vidjeti koliko ljudi danas želi dati svoj doprinos i stvarati ljepše okruženje za djecu u bolnicama i njihove obitelji. Veselimo se svakome tko će sudjelovati i pomoći da osmijeh stigne do onih kojima najviše treba. Zajedno možemo učiniti puno i od srca vam hvala na tome’.

Savski nasip ponovno će poslužiti kao idealna proljetna pozornica za sportsko druženje, a organizatori najavljuju još jedno izdanje ispunjeno pozitivnom energijom, glazbom i prepoznatljivom trkačkom zajednicom. Prijave su otvorene, a broj mjesta ograničen.

Nabujala Sava, blato do koljena, premda s temperaturom u laganom plusu, osjećaj je bio kao da je vjetrovitih minus 5, tako je to izgledalo druge subote u ožujku tek koji sat uoči starta osmog izdanja Zagrebačkog proljetnog cenera. Jasno je da bi neki organizatori traila ili trekinga sve dali za takve uvjete, no kad je u pitanju cestovna utrka, k tome i s dječjim natjecanjima, uvjeti su bili sve samo ne normalni. Pa ipak, krenimo od početka…

Radi radova na Savskom nasipu, Proljetni cener je ove godine trebao startati ispod Nasipa, na onom travnjaku koji se proteže do korita Save, no puno toga nije bilo kako bi čovjek očekivao. Tek koji tjedan prije starta bilo je savršeno jasno da se pretpostavljene faze izgradnje biciklističke staze neće ostvariti (štoviše, čak ni prva faza nije bila niti blizu završetka), pa je vlasnik Savskog nasipa – Hrvatske vode, u dogovoru s gradom Zagrebom, odlučio ne dopustiti start na uobičajenom mjestu, na platou s klupicama ispred Boćarskog doma. Srećom, godinama u uredu koji odobrava utrke na Nasipu rade ljudi s integritetom i stavom, s kojima je moguće sjesti i pronaći rješenje problema, pa je tako za 2025. odlučeno da se uopće ne trči po sjevernoj strani Nasipa, nego ispod njega, što je pretpostavljalo i start na već spomenutom travnjaku.

Ništa strašno, pomislit ćete. I mi smo tako rezonirali. Jednostavno, katkad postoji viša sila i treba se prilagoditi. Više od 650 prijavljenih trkača i 70-tak nordijskih hodača, plus roditelje više od 120 djece dobili su obavijesti o promjenama trase i nitko se nije bunio. Realno, takve promjene u zadnji čas nekima ne „sjednu“ kako treba, no ovog puta je sve bilo idealno. A onda je stigao kišni četvrtak, slijedio je kišni petak, a noć do subotnjeg jutra parao je pljusak.

‘Bilo je teško zaspati po tom pljusku znajući da ujutro treba startati utrka, no kasno navečer jedna naša trkačica poslala nam je video snimljen dok je šetala psa ispod Nasipa i ništa, ali baš ništa nije najavljivalo takav vodeni Armagedon koji je uslijedio’, evociraju događaj organizatori Proljetnog cenera.

‘Iskreno, kad nam je fotograf u cik zore, nešto prije 6 sati, poslao fotografiju Save koja ne da se izlila iz korita, nego je došla i opasno blizu ruba Nasipa, ostali smo smo bez teksta. Nijemi. Ukočeni, s pitanjem što sad. A ta fotka, naime, nije bila najgora stvar koju nam je fotograf poslao. Poslao je i tekstualnu poruku da je radi blata na Nasipu gotovo nemoguće trčati. Kako je on odradio svoj trening, nemojte ni pitati. Vjerojatno je bio blatnjav od glave do pete’.

Ideja o odgodi utrke gotovo da i nije dolazila u obzir; na Proljetnom ceneru se trebala održati i prva ovosezonska utrka Prvenstva Hrvatske za nordijske hodače, ljudi su u Zagreb stigli iz svih krajeva Lijepe naše i poslati ih doma bez pokušaja da se spasi što se spasit može, nije dolazilo u obzir.

Oko 6:35 stigli smo na Nasip, kombi je solidno prošao sve blatnjave bare duž trase kojom se trebalo trčati, no bilo je jasno da se tu ne mogu natjecati djeca. Zato smo brzinski osmislili trasu po asfaltu, tri duljine za tri dobne kategorije djece, uz Boćarski dom i makar se to nekim roditeljima nije svidjelo, jednostavno nije bilo drugog načina da djeca budu na suhom i sigurnom.

Djecu smo, dakle riješili. Odredili smo koliko nam volontera treba za sigurnost djece, podijelili reflektirajuće prsluke, objasnili promjenu voditelju Tomislavu Ćurkoviću i bacili se na osmišljavanje prostora za Expo i trase kojom će se trčati. Premda nam nije bilo dopušteno biti na sjevernoj strani Nasipa, u dogovoru s policijom koja je već oko 8 sati stigla u redoviti obilazak eventa, ipak smo odlučili ostati i održati utrku. Bilo je ili ćemo osigurati sigurnost trase i na njoj održati utrku ili ćemo ljudima javiti da uzmu peraje jer će umjesto trkačkog Proljetnog cenera biti održan duatlon – prvo plivanje na startu, pa trčanje preko mostova i južnim dijelom Nasipa, a onda opet plivanje do cilja.

Nakon konzultacija s policijom (jer Hrvatske vode i gradski uredi ne rade subotom ujutro) bilo je lakše, kao da nam je pao kamen sa srca. Naravno, to nije značilo da smo riješili sve probleme, pred nama je bilo puno prepreka kako osigurati što bolje uvjete za trkače i nordijske hodače, no sve je bilo bolje od ukidanja utrke.

Na kraju, vrijeme se proljepšalo, Sava je do završetka utrke još malo narasla, a ekipa koja se ohrabrila doći na Nasip zaslužila je naš vječni respekt. Sigurno nisu svi bili sretni sa situacijom u kojoj smo se nalazili, ali nitko nije protestirao, žalio se, bunio, njurgao… Nitko!

‘Sredinom utrke javio nam se jedan prijatelj koji u Austriji boravi cijelu zimu kao instruktor skijanja, zabrinuto je pitao kakvo je stanje sa Savom. Naime, na 2500 metara visokim Alpama gdje je on radio temperatura je dan i pol bila gotovo 7 stupnjeva Celzijusa, pa je otapanje snijega napunilo lokalne rijeke koje su se pak slile prema Sloveniji, u Savu i u konačnici stigle u Zagreb. Otud tako visok vodostaj Save’, prisjećaju se organizatori.

Osmi Proljetni cener bio je po svemu poseban. Prvo izdanje utrke, još tamo 2018. godine, bilo je super hladno zahvaljujući jakom hladnom vjetru, dvije godine dok su trajale kovid mjere utrka je održana u svibanjskom terminu, po ljetnim temperaturama, prije dvije godine pljusak je stao u 7:30, a staza se – makar je to izgledalo nemoguće – stigla najvećim dijelom osušiti. I u preostalim godinama vrijeme je bilo nestabilno, baš onakvo kakvo se i očekuje u Zagrebu s prijelaza iz zime u proljeće, no nikad nije bilo ovako dramatično. Srećom, zahvaljujući volonterima, sponzorima i partnerima, dragim humanitarcima iz Crvenih nosova i senzibilnim trkačima, sve je ispalo fantastično.

Neven Miladin

Najbrži trkači na utrci od 10 kilometara bili su Domagoj Vuković (AK Žumberak) i Sanja Grgić (AK Žumberak), dok su na duplo kraćoj dionici slavili slovenski trkač Jan Krame (Ocean Orchids running team) i Ivon Krleža (AK Sljeme). Zanimljivo, Sanja Grgić je višestruka pobjednica Proljetnog cenera, svaki put kad je trčala na utrci stigla je do pobjede i to uvijek na duljoj dionici.

U konkurenciji nordijskih hodača, na cilj 10-kilometarske utrke najbrže su stigli Ivan Drožđan (AK Križevci) i Melita Brunović Čondić (AK Križevci), a na stazi od 5 kilometara Vjekoslav Klarić (NWC Spalatum) i Jelena Jelaska (NWC Spalatum).

Rezultati:

10 km (M):

1. Domagoj Vuković (AK Žumberak/HRV) 0:34:54

2. Edi Pašić (SRK Running Fox/HRV) 0:35:49

3. Aleš Primc (Fit klub Novo mesto/SLO) 0:38:05

10 km (Ž):

1. Sanja Grgić (AK Žumberak/HRV) 0:41:33

2. Branka Žokvić (AK Jastreb 99/HRV) 0:46:42

3. Iva Kilim (Omega Running Team/HRV) 0:47:08

5 km (M):

1. Jan Kramer (Ocean Orchids running team/SLO) 0:17:25

2. Tomislav Kukec (AK Dinnamo Zrinjevac/HRV) 0:18:14

3. Viktor Kotarski (-/Hrv) 0:19:11

5 km (Ž):

1. Ivon Krleža (AK Sljeme/HRV) 0:21:22

2. Marcela Cerovac (-/HRV) 0:21:46

3. Vlatka Gazić Mesek (AK Sljeme/HRV) 0:23:59

PH 10 km nordijsko hodanje (M):

1. Ivan Drožđan (AK Križevci/HRV) 1:09:44

2. Zvonko Benjak (DSR Strmec/HRV) 1:10:18

3. Igor Oštrić (NWC Spalatum/HRV) 1:14:36

PH 10 km nordijsko hodanje (Ž):

1. Melita Brunović Čondić (AK Križevci/HRV) 1:10:07

2. Monika Vargić (-/HRB) 1:10:30

3. Alicja Zdrzalek (NWC Spalatum/HRV) 1:10:38

PH 5 km nordijsko hodanje (M):

1. Vjekoslav Klarić (NWC Spalatum/HRV) 0:32:03

2. Ivan Graberec (DVD Hrebinec/HRV) 0:34:27

3. Juraj Mihelac (NWC Spalatum/HRV) 0:35:46

PH 5 km nordijsko hodanje (Ž):

1. Jelena Jelaska (NWC Spalatum/HRV) 0:36:18

2. Ivana Ferić (NWC Spalatum/HRV) 0:37:17

3. Marijela Kruljac Lalić (Udruga Drava/HRV) 0:37:35

Prema planu u vrijeme trajanja Proljetnog cenera trebala je trajati treća faza izgradnje biciklističke staze na Savskom nasipu i to na potezu od Mosta Mladosti do Mosta Slobode. Dakle, upravo na onom dijelu koji nikako ne smeta trkačima Proljetnog cenera. Dakako, kako to obično biva, ti građevinski planovi su se izjalovili…

Završeno je čekanje do nove trkačke sezone. Iza nas je duga (i ne baš previše hladna) zima, a ispred nas nova trkačka sezona. Tradicionalno, jedna od prvih utrka koje trčimo po lijepom vremenu, ili barem po znatno višim temperaturama nego je to bilo tijekom siječnja i veljače, svakako je Zagrebački proljetni cener. Unazad sedam godina velika većina organizacijskih problema bila je lako rješive prirode, čak je i u vrijeme epidemije koronavirusa utrka održana više-manje po očekivanim kriterijima, tek s terminom pomaknutim prema ljetu. No osmo izdanje je u jednom trenutku došlo u pitanje radi radova na biciklističkoj stazi koja se gradi na Savskom nasipu.

Premda smo upite prema Gradu Zagrebu odaslali itekako na vrijeme, dozvolu za održavanje Proljetnog cenera dobili smo tek koji tjedan prije starta. Naime, prema planu koji je preko javnog natječaja odobrio Grad, staza na Nasipu se trebala provesti u četiri faze uz uvjet da sve bude gotovo do kraja travnja. Prema tom planu u vrijeme trajanja Proljetnog cenera trebala je trajati treća faza izgradnje biciklističke staze i dodatnog uređivanja Nasipa i to na potezu od Mosta Mladosti do Mosta Slobode. Dakle, upravo na onom dijelu koji nikako ne smeta trkačima Proljetnog cenera.

Livada ispod Nasipa

No svi znamo kako najčešće završavaju planovi gradnje i rekonstrukcije zgrada, prometnica, parkova, pa u ovom slučaju i Nasipa. Zima definitivno nije bila hladna, padaline su bile rijetke, a onih par nekoliko pahulja napravilo je tek centimetar ili dva snijega koji se otopio u roku 24 sata. Pa ipak, rekreativci s Nasipa svjedočili su vrlo malim pomacima u readovima. Tko je za to kriv, sad nije ni važno, to je tema za neku drugu priču. Za našu je važno da smo zbog  radova morali promijeniti mjesto starta svih utrka, s vrha Nasipa na dno, na onu livadu u smjeru korita Save.

Realno, ta promjena neće izazvati velike poremećaje u organizaciji, nadamo se i u doživljaju trkača koji sudjeluju na Proljetnom ceneru. Startat ćemo ponovno u ravnini Boćarskog doma, krenuti prema zapadu, a ispred Željezničkog mosta, znanog i kao Hendrix, popet ćemo se na Nasip i nastaviti uobičajenom stazom prema Mostu Slobode. Druga promjena je da će trkači i nordijski hodači nakon silaska s Mosta Slobode morati proći ispod mosta i ponovno se spustiti na livadu ispod Nasipa. Baš kao što je to slučaj ispred Hendrixa, i kod Mosta Slobode nalazi se staza kojom se s lakoćom može spustit na potrebnu rutu.

Naravno, na oba „kritična“ mjesta bit će postavljeni volonteri koji će pravodobno usmjeravati trkače na ispravnu stazu.

Nordijski hodači na 5 i 10 kilometara

Ovogodišnji Proljetni cener poseban je i po tome što će nordijski hodači imati prvu službenu utrku Prvenstva Hrvatske u novoj sezoni, i to na 5 i 10 kilometara. Rezultat je to suradnje Hrvatskog saveza nordijskog hodanja i organizatora utrke s primarnom željom da se popularizira nordijsko hodanje. Uvjereni smo da se tako daje još jači naglasak na potrebu zdravog življenja i bavljenja rekreacijom. Nordijski hodači će se na prvoj utrci sezone natjecati po pravilima Međunarodne federacije nordijskog hodanja (INWA ) te će se natjecati na stazi na Savskom nasipu na udaljenostima od 5 i 10 kilometara. Naravno, natjecateljima koji i inače pohode natjecanja u nordijskom hodanju pridružit će se rekreativci koji će tako imati priliku upoznati ljude iz sporta kojim se bave te dobiti savjete kako da budu bolji i uspješniji.

Kako je Proljetni cener prva utrka sezone, tako će tijekom 2025. biti održano još šest utrka Prvenstva Hrvatske za nordijske hodače. Osim u Zagrebu, nordijski hodači imat će priliku za osvajanje bodova i u Varaždinu, Jastrebarskom, Hrebincu, Puli i Varaždinu, te na Europskom prvenstvu koje će se sredinom rujna održati u finskom Lahtiju.

Crveni nosovi i novi partneri

Sedam uspješnih godina je iza nas, a pred nama osmo izdanje koje je dobilo prefiks „zlatno“ jer s nama je od ove godine Centar Zlata sa svojim super vrijednim nagradama.

Dakako, premda je generalni pokrovitelji utrke, Centar Zlata nije jedini partner Proljetnog cenera. Već godinama s nama su Garmin i PIP, Mizuno i Naturel, Cetina i ewopharma, Školska knjiga i Natural Wealth, a ove godine, nakon kraćeg izostanka, vratili su nam se Dukat i SportVision. Svi oni osigurali su nagrade za trkače, one „sitnice“ koje se dijele na poznatoj nagradnjači Proljetnog cenera.

Za kraj naglasimo da će i u 2025. godini na Proljetnom ceneru biti Crveni nosovi. Drugu godinu uzastopno skupljamo novac koji će im pomoći u radu s bolesnima, posebno s djecom. Donirati im je bilo moguće tijekom prijava na utrku, ali bit će moguće i ubaciti koji euro u škrabicu tijekom održavanja Proljetnog cenera. Dame i gospoda koji predstavljaju tu sjajnu skupinu klaunovadoktora bit će na utrci, pa im priđite, popričajte s njima i dajte im potporu. Svojim nesebičnim radom oni to zaista zaslužuju.

Neven Miladin

Vjerojatno najvažnija informacija je otvaranje nove kategorije – štafete. Premda se štafeta kao dvočlana disciplina na 10 kilometara trčala prije pet, šest godina, novoosmišljena štafeta imat će malo toga zajedničkog s ondašnjom. Naime, štafetu će trčati troje trkača i to stazu od 5 kilometara. Zašto je to važno? Zato je će zapravo svaki trkač u štafeti istrčati gotovo točno jednu milju, tj. 1609,3 metara. Bit će to prilika da se pojedinci iskažu brzinom, jer radi relativno kratke dionice neće biti potrebe za čuvanjem snage. Predviđeno je da štafete okupe najviše 100 trkača, što znači da su prijave otvorene za 33 štafeta.

Nordijski hodači su u 2024. godini imali svoju promociju na Proljetnom ceneru i prema onome što su nam ispričali, bili su oduševljeni. Na žalost, u Hrvatskoj je malo utrka koje dopuštaju nordijskim hodačima da odrade svoju dionicu uz trkače, a još je manje utrka koje im daju zasebni start. Na Proljetnom ceneru događa se upravo to i na osmom izdanju utrke nordijski hodači startat će zadnji, nakon štafeta te utrka na 5 i 10 kilometara.

Dječje utrke svakako su najveseliji dio Proljetnog cenera. Neka se nitko ne uvrijedi, ali dječji osmjesi nakon prolaska ciljem, kad dobiju svoju učesničku medaljicu, neprocjenjive su vrijednosti. Proslava super odrađenog trčanja s mamama i tatama ili bakama i djedovima sigurno će im dugo ostati u pamćenju. Da bi im bilo još bolje pripremili smo napuhance za skakanje, a „njihov“ voditelj Tomislav Ćurković i predivna ekipa legendarnih Crvenih nosova sigurno će dodatno izmamiti dječje osmijehe. Kako bilo, klinci će i iduće godine imati svoj startni paket, Školska knjiga, PIP i ostali sponzori potrudit će se da bude ponovno vrlo bogat, svoju medalju, svoju okrjepu i vrijeme kad će, barem na kratko, biti glavne face u svijetu odraslih.

Utrke na 5 i 10 kilometara, koje su zapravo jedina konstanta od prvog izdanja Proljetnog cenera, dosad su okupile nekoliko tisuća trkača, a posljednjih godina doslovce je nemoguće nabaviti startninu tjednima uoči starta. Razlog tome je popularnost utrke, ali i limit od 600 sudionika. Ako se pitate zašto je postavljen limit, onda znajte da je to isključivo radi sigurnosti. Naime, gornji dio Nasipa, na kojem su start i cilj, ne može „progutati“ tisuću ili više ljudi odjednom, a kad bi silom održali takav start postojala bi mogućnost nečijeg pada s potencijalno opasnim posljedicama. Uostalom, zato su i razdvojeni startovi utrka na 5 i 10 kilometara.

U zadnjem kvartalu 2024. godine grad Zagreb je počeo s izgradnjom biciklističke staze na Nasipu, podijelivši radove u četiri faze. Prva fala označava radove na sjevernoj strani, od Pješačkog mosta do Mosta Slobode, druga faza je produžetak radova do Mosta Mladosti, a treće i četvrta faza su radovi na istim dionicama, ali na južnoj strani. Prema najavama koje smo dobili iz Grada, južna strana od Mosta Slobode do Pješačkog mosta ne bi trebala biti gotova do Proljetnog cenera, no to ne znači da nećemo dobiti dozvolu da se protrči tim dijelom. Pa ipak, ako će slučajno biti nekih tehničkim problema, smislili smo Plan B i Plan C.

Plan B je da se s nakon prelaska Pješačkog mosta siđe s Nasipa i trči travnatim dijelom ispod Nasipa, a ako će Sava biti izlivena ili stvoriti veliki mulj nakon što se povuče, tad će se primijeniti Plan C: Trčanje prema istoku 2,5 kilometra, pa poluokretom nazad za kraću dionicu, dok će desetka ići preko Mosta Mladosti, do neke točke, gdje će također biti poluokret. Dakako, što i kako ćemo postaviti stazu znat ćemo u tjednu održavanja Proljetnog cenera i svi trkači će biti više puta informirani o odluci.

Kad su u pitanju sponzori i partneri utrke, od 2025. s nama će biti i Centar Zlata koji je preuzeo zlatno sponzorstvo utrke i pobjednike će nagraditi vrijednim zlatnim šipkama. Naravno, neće to biti one gusarske šipke iz filmova koje jedva drži odrastao muškarac, no ipak će biti i zanimljive i vrijedne nagrade. Na Expu ćete primijetiti i pokoju novu tvrtku koja će predstaviti svoje proizvode, bit će tamo i Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, naši/vaši stari znanci Crveni nosovi, Garmin… Uglavnom, nema nimalo sumnje da će na Expu biti i zanimljivo i veselo.

Na kraju naglasimo da su prijave već otvorene i da očekujemo da će do početka veljače biti rasprodane utrke na 5 i 10 kilometara. Stoga požurite na www.proljetni.run i prijavite se na vrijeme. Mi vrijedno skupljamo nagrade za našu nadaleko poznatu nagradnjaču koju održavamo nakon dolaska u cilj zadnjeg trkača. Već sad možemo najaviti da će u „u košarici“ biti Mizuno tenisice, Garmin satovi, vrijedni poklon paketi PIP-a, Školske knjige, Naturela, Natural Wealtha, bonovi za medicinsku masažu… Popis je svakim danom sve dulji, pa ćemo kompletnu listu poklona objaviti u tjednu starta Proljetnog cenera.

Naime, svih dosadašnjih sedam godina prvenstveno smo vrednovali trud i učešće u utrci, a ne pobjedu, što se pojavom novog partnera jednim dijelom mijenja. Naime, od 2025. s nama je Centar Zlata čija tradicija poslovanja datira još od 1994., pa će nam novi partner pomoći svojim velikim iskustvom i u organizaciji Proljetnog cener, a onda i nagraditi pobjednike. Naravno, kako je riječ o tvrtki koja je središnje mjesto za kupnju i prodaju investicijskog zlata i srebra u Hrvatskoj, tako će i nagrade biti – plemeniti metali.

‘Partnerski odnos naše tvrtke s Proljetnim cenerom neće biti samo protokolaran. Osim što ćemo nagraditi pobjednike malim zlatnim polugama od 1 i 2,5 grama, srebrnjacima i vrijednim poklon setovima Kuna i lipa, u isto vrijeme ćemo na stazi imati svoje trkače, a na Expu štand na kojem će naši stručnjaci svima zainteresiranima moći objasniti značaj vrijednosti zlata i srebra, ne samo u aktualnom vrijednosnom smislu, nego primjerice i u smislu životne štednje zaštićene od inflacije’, kazao nam je Petar Uremović, direktor prodaje Centra zlata, inače i sam trkač koji iza sebe ima završeno nekoliko maratona te dodao nešto što će razveselite sve ljubitelje dobre avanture:

‘S organizatorima utrke pripremamo i tzv. Treasure Hunt tijekom kojeg ćemo na nekoj trkačkoj lokaciji u Zagrebu sakriti vrijedno trkačko blago, a onaj tko ga pronađe će osim vrijednih nagrada zaslužiti i startninu na Proljetnom ceneru. Hoće li biti samo jedan Treasure Hunt ili više njih, kad će se održavati te gdje i što će uopće tražiti, ljudi će moći saznati na našim društvenim mrežama‘.

Konkretno, Centar Zlata će pobjednike utrke na 10 kilometara nagraditi zlatnom polugom od 2,5 grama, dok će pobjednik duplo kraće staze dobiti 1 gram zlata. Drugoplasirani na obje staze dobit će vrijedne srebrnjake, a oni koji se popnu na treću, najnižu stepenicu pobjedničkog postolja kao poklon će dobiti kolekcionarske numizmatičke primjerke setova Kuna i lipa koji sadrže optjecajne kovanice kuna i lipa kovane 2022. godine, zadnje godine u kojoj je kuna bila službena valuta plaćanja u Republici Hrvatskoj.

S obzirom na sve, Proljetni cener će postati vjerojatno prva utrka u Hrvatskoj koja će pobjednicima, osim pokala, darovati – zlato. Naravno, podjela vrijednih nagrada pobjednicima, što je novost na Proljetnom ceneru, ne znači da će ostali trkači biti uskraćeni za uzbuđenje iščekivanja hoće li njihov broj biti izvučen kao dobitni na našoj poznatoj nagradnjači. Dakako, već sad možemo najaviti da će u ‘u košarici’ biti Mizuno tenisice, Garmin satovi, vrijedni poklon paketi PIP-a, Školske knjige, Naturela, Natural Wealtha, bonovi za medicinsku masažu… Popis je svakim danom sve dulji, pa ćemo kompletnu listu poklona objaviti u tjednu starta Proljetnog cenera.

I ove godine Proljetni cener je bio rasprodan; na dječjim utrkama sudjelovalo je 100-tinjak djece, dok su odrasli puno prije zadnjeg roka osigurali svoje mjesto na startu. Novost je bila sudjelovanje nordijskih hodača i to je natjecateljska kategorija koja će definitivno i naredne godine biti zastupljena na utrci. S druge strane, s obzirom na nove pozitivne okolnosti vezane uz tehničku realizaciju mjerenja vremena, sigurno je da će se u 2025. na Nasip vratiti i štafete. Da ne bi bilo previše obično, osmislili smo sustav u kojem će stazu od 5 kilometara trčati po trkača u svakom timu, pa će svaki pojedinac istrčati točno jednu milju prije nego svoju štafetnu palicu preda narednom trkaču.

Od ovog proljeća s nama su slavni i svima dobro znani Crveni nosovi i s neizmjernim ponosom već sada možemo najaviti da će njihov klaundoktor i iduće godine uveseljavati najmlađe. Humanitarni dio utrke jako je važan i zastupljen je na Proljetnom ceneru od prvog izdanja. Do 2023. s nama su bile dame iz FB Humanitaraca, a gašenjem udruge pojavila se mogućnost početka suradnje s Crvenim nosovima. U prvoj godini suradnje na njihov račun uplaćeno je više od 700 eura koje su donirali trkači.

Od ovogodišnjih zanimljivosti svakako treba naglasiti da je (odlična) play lista koju smo slušali od ranog jutra do kasnog popodneva osmišljena u studiju legendarnog Radija 101. Nova direktorica, Petra Pavlek, i njezini suradnici ne samo da su nas oraspoložili dobrom glazbom, nego su i aktivno sudjelovali na utrci. Timu od gotovo desetak ljudi i jednom psu (!) Proljetni cener bio je prva utrka i svakako ih očekujemo i naredne godine. Radio 101 ostaje službeni radio naše utrke.

Za kraj naglasimo zahvalu sponzorima i partnerima utrke. Naravno da bi bez njih sve bilo puno teže organizirati. Popilo se 700 piva, 650 Hidri i oko 500 bočica vode Cetine, u Garminovom šatoru izmasirano je na desetke trkača, osmjesi su bili vidljivi i pod suncobranom gdje je bila smještena simpatična ekipa iz Race Manga, a svakako su svoj veliki doprinos dobrom raspoloženju dale dame iz Crvenih nosova te voditeljski duo koji je, svaki na svoj način, dobro nasmijavao i trkače i slučajne prolaznike. Kristijan Šivak Kiki i Tomislav Ćurković znan u svijetu Klaunovadoktora i kao Primarijus Dibidus, i naredne će godine biti s nama na Nasipu.

Za kraj najveća zahvala ide u smjeru volontera i – trkača. Bez njihove dobre volje, entuzijazma i ljubavi prema trčanju ne samo da ne bi bilo Proljetnog cenera kakvog znamo, nego vjerojatno ne bi bilo ni puno drugih utrka u onom obimu i kvaliteti na kakve smo naviknuli. Svima zahvaljujemo i obavezujemo se iduće godine biti još bolji. Zato rezervirajte u svojim kalendarima 15. ožujka 2025.

Neven Miladin

Sudjelovanje na utrkama postalo je ne samo način za promicanje zdravlja već i prilika za povezivanje kolega koji se možda nikada ne bi imali prilike upoznati unutar uredskih zidova i naših knjižara. Osim u svojoj glavnoj zgradi u središtu Zagreba, u Masarykovoj 28 te u skladištu na zagrebačkom Žitnjaku, Školska knjiga posluje i u 30 knjižara diljem Republike Hrvatske te pruža podršku školama širom naše zemlje. Članovi naše trkačke ekipe rade u raznim dijelovima naše kuće i čine idealan spoj stručnosti, entuzijazma i želje za sportskim izazovima. Svojim koracima na stazi promoviramo zdrav način života i timski duh

Iza imena Školska knjiga, impresivna je povijest. Školska knjiga osnovana je 1950. godine kao specijalizirano izdavačko poduzeće čija je svrha objavljivanje školskih knjiga za potrebe odgoja i obrazovanja. Tijekom više od sedam desetljeća djelovanja kuća je objavila više od 22 000 naslova u nakladi od otprilike 415 milijuna primjeraka. Zahvaljujući tomu, Školska knjiga je prepoznatljiv zaštitni znak hrvatskog izdavaštva.

Trkačka ekipa unutar Školske knjige,. spaja kolege koji imaju zajednički cilj. . Kroz treninge, utrke i timski događaji, izgrađujemo vezu koja ide izvan profesionalnih okvira i koja se proteže u svaki aspekt našeg poslovanja. Članovi ekipe redovito sudjeluju u raznim utrkama diljem Hrvatske, najčešće u gradskim cestovnim, a katkad i u trail-utrkama u prirodi. Na ovaj način potičemo naše zaposlenike da brinu o svom tijelu i umu. To nije samo ulaganje u njihovo zdravlje, već i u našu produktivnost i zadovoljstvo na poslu.

Jedna od najvrednijih karakteristika našeg trkačkog tima je raznolikost. Kroz našu kompaniju struji riječi i priče raznih autora, a isto tako i naš tim trkača odražava tu raznolikost. Imamo trkače različitih dobnih skupina, sportskih mogućnosti i iskustava.  To nas čini jedinstvenima, jer svaki trkač donosi svoju priču, svoje izazove i svoj uspjeh u našu zajedničku arenu.

Najvažniji dio našeg trkačkog tima nisu samo trkači; to su i oni koji nas podržavaju sa strane. Naši kolege iz različitih odjela, menadžeri, pružaju nam podršku koja nas potiče da dosegnemo nove visine. Njihova podrška nije samo riječi; često se vide na stazi, navijajući s jednakim žarom kao i mi sami. To stvara osjećaj zajedništva i ponosa za našu kompaniju, što je neprocjenjivo za našu kulturu tvrtke.

Zajedništvo koje krasi trkačku ekipu Školske knjige, pridonosi tradiciji poticanja timskog rada i zdravom načinu života te međusobnoj podršci među zaposlenicima. Osobita je vrijednost tog zajedništva to što u utrkama uz zaposlenike sudjeluju i članovi njihovih obitelji, pa mlađe generacije tako usvajaju zdrave navike. Sudjelovanje u utrkama svijetao je primjer kako zajedničkim naporima i suradnjom možemo postići izvrsne rezultate, i na stazi i u svakodnevnom životu.

Trčanje, od treninga do sudjelovanja na utrkama, nam nudi ne samo priliku za rekreaciju i zdravo življenje, nego i dodatnu socijalizaciju. Kad stanete na start neke utrke, okrenite se oko sebe. Možda nikog ne prepoznajete u toj masi, no imate dojam da ste dio nečega velikog i važnog. Dobar dio tih ljudi nizat će kilometre baš poput vas, svakim korakom sve teže, proživljavati dobre i loše trenutke na putu do cilja i u pravilu biti oduševljen kad jednom dobije svoju itekako zasluženu medalju. Ništa drugačije nije niti s treninzima, kad se na stazi mimoiđete s neznancem. Lagano kimanje glavom u stilu ‘znam kako ti je’ i svaki svojim putem. Jedina je razlika što na kraju treninga nema simpatične volonterke da vam da medaljicu…

Proljetni cener od prvog izdanja nastoji motivirati početnike da ustraju, da idu dalje i kad više ne mogu, da hodaju ako ne mogu trčati, ali da ne odustaju. U šali smo jednom rekli da ćemo najsporije čekati i do ponedjeljka, i nismo daleko od istine. Naša utrka nema vremenskih ograničenja, kad god trkač prošao ciljem čekat će ga barem bočica vode, limenka Hidre i pokoja hladna Žuja.

U šest proteklih godina Nasipom je na Proljetnom ceneru protrčalo par tisuća ljudi i 500-tinjak klinaca. Naravno, jasno nam je da jedan Zagrebački maraton toliko ljudi skupi u par tjedana otvorenih prijava, no ipak je tu riječ o suštinski različitim utrkama. Proljetni cener s limitiranim brojem sudionika i ‘laganini’ stavom kontra našeg najvećeg maratona koji nastoji biti što masovniji i rezultatski kvalitetniji. Pa opet, nit će Proljetni cener ikad postati Zagrebački maraton, nit će Zagrebački maraton ikad imati ideju funkcionirati kao Proljetni cener. I zato odlično surađujemo s organizatorima Zagrebačkog maratona.

Za kraj, ponosni smo na dvije stvari; na humanitarni karakter utrke i nagradnjaču koju smo sami osmislili u želji da zaista svatko tko završi utrku ima priliku dobiti vrijednu nagradu. Ideju o tomboli s kutijom iz koje se izvlače startni brojevi smo odbacili ne samo zato što to svi s nagradnjačama rade, nego i zato što postoji mogućnost namještanja dobitnika. Naša nagradnjača, za koju prikupljamo nagrade punih godinu dana, u jednadžbu uzima broj finišera i broj nagrada, a razlika određuje koliko dobitnike. Javno i transparentno!

Kad su u pitanju humanitarne udruge za koje trkači tijekom prijave na utrku (opcionalno) uplaćuju dobrotvorne priloge, u prvih šest godina surađivali smo s FB Humanitarcima, a nakon njihovog gašenja dogovorena je suradnja s legendarnim Crvenim nosovima. Članovi udruge bit će s nama na Nasipu, zabavljati djecu (i odrasle), trčati, promovirati svoj humanitarni rad i budite sigurno da će im biti drago ako vam mogu odgovoriti na neko pitanje. Riječ je o divnim ljudima čiji rad je toliko važan da ga je gotovo nemoguće opisati. Uostalom, na stranicama magazina Trčanje objavljujemo njihove priče, pročitajte ih. Ne morate komentirati, samo ih pročitajte.

Za kraj, i službeno želimo dobrodošlicu svim trkačima – onima kojima to neće biti prvi Proljetni cener zahvaljujemo na povjerenju i povratku, a svim novima sudionicima poručujemo da se opuste i uživaju. Prvi kilometar je najteži, tko preživi do četvrtog već na cilju može vidjeti orošene limenke Hidre i piva koje čekaju da ih netko otvori, a kad prođu ciljem, e tada počinje jedna posve nova dimenzija trkačke zabave. Uživajte!

Neven Miladin

Stojedinica na Proljetnom ceneru

Ove godine popisu partnera Proljetnog cenera pridružila se i entuzijastična mlada ekipa s Radija 101. Cijeli tim će sudjelovati na utrci, a posebno pripremljena glazba stizat će izravno iz etera omiljenog zagrebačkog radija na Savski nasip. Bit će to njihov prva utrka.

‘Jako smo uzbuđeni! Za Cener smo pripremili posebnu playlistu, a kako kažu da je najbolji tempo za trčanje između 120 i 140 bpm, tako smo zaključili i da glazba u tom tempu pomaže trkačima da trče više, duže i brže. Nama početnicima je svaka pomoć dobrodošla. Vidimo se na startu’, poručili su sa Stojedinice.

Voditelj dječjih utrka i DJ na Proljetnom ceneru, Tomislav Ćurković klaundoktor je u Udruzi CRVENI NOSOVI te smo se po njegovoj preporuci javili upravo njima, CRVENIM NOSOVIMA, i vrlo brzo pronašli smo zajednički jezik. Proljetni cener, tako, ostaje utrka s humanitarnim karakterom. Ponosni smo što smo dio ove priče te što ćemo kroz zajedničku suradnju donijeti još više smijeha. Uz napomenu da tijekom prijave na Proljetni cener imate mogućnost donacije CRVENIM NOSOVIMA, evo i kratkog predstavljanja udruge koja je zaslužna za puno, puno smijeha tamo gdje ga najmanje ima, a zapravo je baš tamo i najpotrebniji…

CRVENI NOSOVI već punih 14 godina donose smijeh, radost i veselje na mjesta gdje ih najmanje očekujemo, a najpotrebniji su. Svojom prisutnošću na dječjim odjelima bolnica i u domovima za starije pomažu u nošenju sa strahovima, neizvjesnošću i dosadom. Uz redovne programe za djecu na liječenju i starije u domovima, CRVENI NOSOVI osmijeh donose i djeci s teškoćama te ljudima koje su zadesile krizne situacije. Aktivno rade i na stvaranju općeg pozitivnog ozračja u zdravstvenim institucijama programom za medicinske djelatnike, pod nazivom Humor u zdravstvu. Nošeni svojom vizijom zdravijeg i humanijeg društva koje pridonosi dobrobiti svih ljudi, stalno osluškuju potrebe i stvaraju nove programe poput onih za djecu s autizmom i starije oboljele od demencije. Sve je više mjesta gdje postoje ljudi kojima je potreban osmijeh i udaljavanje od teških trenutaka. Samim time i potreba za prisutnošću klaunova koji svojim individualnim pristupom i iskrenim emocijama osiguravaju sigurno okruženje u kojem svi mogu izraziti svoje osjećaje, sve je veća.

Priču o nastanku CRVENIH NOSOVA klaunovadoktora ispričao je osnivač i klaundoktor, Zoran Vukić.

‘S malim timom velikih ljudi i vizijom da bolest ne smije biti jača od djetinjstva, 2010. godine osnovao sam CRVENE NOSOVE. Od prvog trenutka kad su klaunovske cipele zakoračile na bolničke hodnike, svjedočimo pozitivnom utjecaju smijeha i igre na oporavak malih pacijenata, ali i na cijelu njihovu obitelj. Kad se suočavamo s problemima, pogotovo onim zdravstvenim, nerijetko nas toliko obuzmu da ne možemo vidjeti ništa izvan njih, a upravo tamo, izvan, leži snaga koja nam je potrebna da ih savladamo. Kao klaundoktor Ludek svakom djetetu pristupam kao onakvom kakvo ono uistinu jest, daleko od svih dijagnoza i bolesti. Klaunovskom igrom budim dječju znatiželju, glazbom izvlačim osmijeh, a trikovima pružam odmak od brigom i ozbiljnošću ispunjenih dana. Lakoća, olakšanje i skretanje pozornosti koje klaun svojim prisustvom unosi u bolničko okruženje nužni su kako bi i djeca i roditelji pronašli potrebu motivaciju i lakše prebrodili tešku svakodnevicu. Smijeh je najbolji lijek, kaže svima nam poznata narodna izreka i u to kao socijalni radnik, izvedbeni umjetnik, a pogotovo kao klaun, duboko vjerujem. Klaunovidoktori to i dokazuju u praksi. Dok liječnici i medicinske sestre brinu za tijelo, mi brinemo za dušu’.

Sve dobro što donose klaunovi ne bi bilo moguće bez podrške zajednice u kojoj djeluju. Građani i tvrtke svojim donacijama pružaju im  potrebnu podršku kako bi donosili osmijehe onima kojima su najpotrebniji. Zajedno grade zdravije i sretnije društvo za sve.

Rad CRVENIH NOSOVA možete podržati donacijom putem službene web stranice udruge ili javljanjem e-mailom: [email protected]