Zagreb, glavni grad Hrvatske, svake godine u listopadu postaje središte međunarodnog trkačkog entuzijazma kada se u njegovim ulicama održi Zagrebački maraton – događaj koji već više od tri desetljeća okuplja sportaše, rekreativce i zaljubljenike u zdrav način života iz cijelog svijeta. Od svog osnutka 1992. godine, maraton nije samo sportski događaj, već i simbol ustrajnosti, zajedništva i urbanog duha metropole.

Slavica Brčić, Drago Paripović, Nataša Šustić…

Prvi Zagrebački maraton održan je 11. listopada 1992. godine s tek 70 sudionika. Unatoč tadašnjoj ratnoj i društvenoj nesigurnosti, utrka je simbolično označila početak nečeg većeg. Kroz godine, događaj je rastao, postao prepoznatljiv u međunarodnim atletskim krugovima te je danas jedini hrvatski maraton s World Athletics Road race label statusom.

Do sada je održano 32 izdanja maratona, a ukupno su u muškoj i ženskoj konkurenciji slavili 25 različitih muškaraca i 21 žena. Najuspješniji natjecatelji dolaze pretežno iz Kenije, uključujući Wycliffea Kipkorira Biwota, koji je pobijedio čak četiri puta. No ni hrvatski trkači nisu ostali bez uspjeha, do sada su na zagrebačkoj stazi pobjeđivala poznata domaća trkačka imena poput Slavice Brčić, Drage Paripovića, Ivana Dračara, Nataše Šustić i Tee Faber.

Zagrebački maraton nudi jedinstvenu priliku trkačima da trče kroz središte grada, prolazeći pored nekih od najpoznatijih zagrebačkih znamenitosti. Staza maratona i polumaratona proteže se kroz ključne gradske ulice i trgove, pružajući trkačima nezaboravno iskustvo.

Od Trga do Kvatrića, Maksimira i Zrinjevca

Start i cilj utrke smješteni su na Trgu bana Josipa Jelačića, glavnom zagrebačkom trgu, okruženom povijesnim zgradama. Ovdje počinje i završava trkačko iskustvo, a spomenik banu Jelačiću simbolizira povijest borbe za slobodu i društvene promjene. Trkači prolaze kroz Zrinjevac, jedan od najljepših zagrebačkih parkova, prepun zelenila, fontana i secesijske arhitekture, koji je jedno od najomiljenijih mjesta za opuštanje i kulturne događaje. U blizini se nalazi i Hrvatsko narodno kazalište, kulturni simbol Zagreba, sagrađeno u neorenesansnom stilu, a jedno je od najvažnijih kulturnih središta u Hrvatskoj.

Trkači će moći uživati i u pogledu na Uspinjaču, najstariju zagrebačku žičaru koja povezuje Donji i Gornji grad, iako nije direktno na stazi. Ilica, najduža zagrebačka ulica, također je na trasi maratona. Lijepo uređena i prepuna trgovina i restorana, Ilica je srce urbanog života Zagreba. Iako staza ne prolazi direktno kroz Maksimir, trkači će moći vidjeti Maksimirski park, jedan od najstarijih u Europi, poznat po svom opuštajućem okruženju i raznovrsnim biljnim i životinjskim vrstama. Na kraju, trkači će proći i kroz Trg Francuske Republike i Trg Eugena Kvaternika, dva povijesna zagrebačka trga koja dodatno obogaćuju ovu izvanrednu maratonsku rutu.

Manifestacija duha grada i njegovih stanovnika

Ne manje važne su i dječje utrke koje dan prije održavanja Zagrebačkog maratona omogućavaju najmlađima da se uključe u maratonsku atmosferu i budu dio velikog sportskog događaja. Utrke su organizirane s ciljem promicanja sportskih aktivnosti među djecom, zdravih životnih navika te omogućavanja obiteljima da se zajedno uključe u maratonski vikend. Utrke su kraće, prilagođene godištu djece, a svaki mali trkač, osim što se natječe i zabavlja, dobiva i medalju kao uspomenu na jedno od prvih sportskih dostignuća u njihovim dječjim životima.

Zagrebački maraton nije samo utrka. On je manifestacija duha grada, mjesto gdje se stapaju tradicija i suvremenost, natjecanje i zajedništvo, domaći ljudi i dragi gosti. On je dokaz da sport može povezivati ljude, inspirirati ih i pokrenuti – doslovno i simbolično. Stoga treba pozdraviti i odluke brojnih klubova i udruga, pojedinaca i neformalnih trkačkih skupina da duž staze kojom se trči postave navijačke zone, glazbom, pljeskom i navijanjem pomognu trkačima da izdrže sve napore koji su pred njima. Netko je jednom rekao, Zagrebački maraton je kao vodič kroz grad, samo što ga istrčiš. I to je prava istina o Zagrebačkom maratonu…

Staza u duljini od 6,3 kilometra, dakle, krug oko Jaruna, idealna je za sve uzraste i kondicijske razine. Utrka, naravno, nije natjecateljskog karaktera, a svi sudionici su pozvani da trče maskirani.

‘Vjerujemo da je ovo sjajan način da spojimo sport i zabavu. Noćna utrka na Jarunu, k tome na Halloween koji svake godine okuplja sve više veselih ljudi, uvijek je dobra ideja. Zato pozivamo sve trkače da dođu maskirani – što strašnije, to bolje. Čudovišta, zombiji, vještice, superjunaci i kojekakva sablasna stvorenja dobrodošli su. Nakon utrke u velikom šatoru postavljenom kod cilja pripremit ćemo Halloween party s DJ-em i puno dobre energije’, najavio je utrku u ime organizatora Neven Miladin i dodao:

‘Pripremili smo i kratke dionice za djecu, vjerujemo da će klinci posebno uživati trčeći u svojim slatkim kostimima’.

Inače, Halloween potječe iz keltske tradicije i izvorno je bio povezan s blagdanom Samhain – prijelazom iz ljeta u zimu, kada se vjerovalo da se svijet živih i mrtvih privremeno isprepliće. Danas je Halloween popularan širom svijeta kao prilika za maskiranje, ukrašavanje bundeva, dječje ‘trick or treat’ igre i tematske zabave. U sve većem broju gradova organiziraju se i razna događanja poput utrka, radionica i kostimiranih druženja koja spajaju zabavu i zajedništvo.

Prijave su otvorene, a broj mjesta je ograničen. Svi zainteresirani mogu se prijaviti na portalu Utrka.com.

‘dm ženska utrka danas se ubraja među najveća i najdugovječnija sportsko-rekreativna događanja u Hrvatskoj te je dio naših nastojanja da unaprijedimo zdravlje i dobrobit žena. Utrkom želimo potaknuti žene i djecu da prepoznaju vrijednost rekreacije kao sastavnog dijela svakodnevice te, uime dm-a, zahvaljujem svima što su svojim sudjelovanjem napravili nešto dobro za sebe, ali i za zajednicu. Naime, za svaku kupljenu ulaznicu dm će donirati dva pakiranja uložaka za korisnice učeničkih domova diljem Hrvatske, čime još jednom ukazujemo na problem menstrualnog siromaštva’, istaknuo je Ivan Horvat, voditelj marketinga i OCR-a dm-a za regiju Adria.

Na Jarunu su se u subotu trčale četiri utrke, dvije namijenjene djeci te rekreativna i profesionalna ženska utrka. Najbrži krug oko Jaruna u profesionalnoj utrci istrčala je Sandra Šrut, dok je drugo mjesto osvojila Tea Faber, a treće Nika Abramović. Najmlađa sudionica profesionalne dm ženske utrke koja ima 11 godina zauzela je visoko šesto mjesto.

Uz važnost bavljenja sportom za zdravlje, dm ženska utrka skrenula je pozornost i na važnost preventivnih pregleda. Sudionice su se za savjete o zdravlju kože mogle obratiti dermatolozima Hrvatskog dermatovenerološkog društva, a o ženskom zdravlju savjetovale su se sa stručnjacima Škole za primalje Zagreb.

Za dobru atmosferu pobrinuli su se Jelena Glišić i Ivan Vukušić koji su posjetitelje i sudionike vodili brojnim zabavnim sadržajima koje je za njih pripremio dm uz podršku partnera. Najmlađi su uživali u zabavnom parku i radionicama, a u Decathlon fun zoni okušali su se u raznim sportovima. Velika proslava zdravog načina života zaokružena je primopredajom nagrada najbržim natjecateljicama i koncertom Andree Jelonjić.

Tijekom godina dm ženska utrka postala je tradicionalno okupljanje svih onih koji žele napraviti nešto dobro za svoje zdravlje. U trinaest utrka sudjelovalo je više od 74.500 trkačica i malih trkača, uz čiju je pomoć dm podržao rad brojnih ustanova i udruga s više od 142.000 eura.

‘Ovogodišnja trasa maratona ostaje ista kao i do sada. Kako je ovogodišnji Zagreb maraton ujedno i prvenstvo Balkana, tako smo upravo dobili uputu od tehničke komisije IAAF-a da trasa maratona mora biti onakva kakva je bila u trenutku kandidature za prvenstvo Balkana. S obzirom na to da se kandidatura podnijela znatno ranije na temelju tadašnje trase, samim time i ovogodišnje izdanje Zagreb maratona mora se održati na staroj trasi. Ispričavamo se svim trkačima zbog kasne objave trase koja je uzrokovana navedenim razlozima’, stoji u priopćenju ZAS-a.

Ideja o promjeni staze Zagrebačkog maratona postoji već dulje vrijeme, no nakon prošlogodišnjeg izdanja konačno se pristupilo razradi te ideje. Osmišljeno je nekoliko varijanti trase utrke koje su među ostalim uključivale čak i trčanje dijelom Maksimirskog parka na istoku Zagreba, okret na zapadnom dijelu grada iz Ilice u Selsku, pa povratak Prilazom baruna Filipovića te prolazak pored Hrvatskog narodnog kazališta, što bi itekako utjecalo na atraktivnost naše najveće utrke i omogućilo fantastičnu promociju Zagreba i Hrvatske.

Nažalost, zbog IAAF-ovih pravila promjena neće biti moguća ove godine, no zasad nema razloga da se tomu ne nadamo u 2018. godini, na 27. izdanju Zagrebačkog maratona. Prijave za ovogodišnji Zagreb maraton, koji će se održati 8. listopada, su na službenoj web stranici utrke.

Neven Miladin