Nabujala Sava, blato do koljena, premda s temperaturom u laganom plusu, osjećaj je bio kao da je vjetrovitih minus 5, tako je to izgledalo druge subote u ožujku tek koji sat uoči starta osmog izdanja Zagrebačkog proljetnog cenera. Jasno je da bi neki organizatori traila ili trekinga sve dali za takve uvjete, no kad je u pitanju cestovna utrka, k tome i s dječjim natjecanjima, uvjeti su bili sve samo ne normalni. Pa ipak, krenimo od početka…

Radi radova na Savskom nasipu, Proljetni cener je ove godine trebao startati ispod Nasipa, na onom travnjaku koji se proteže do korita Save, no puno toga nije bilo kako bi čovjek očekivao. Tek koji tjedan prije starta bilo je savršeno jasno da se pretpostavljene faze izgradnje biciklističke staze neće ostvariti (štoviše, čak ni prva faza nije bila niti blizu završetka), pa je vlasnik Savskog nasipa – Hrvatske vode, u dogovoru s gradom Zagrebom, odlučio ne dopustiti start na uobičajenom mjestu, na platou s klupicama ispred Boćarskog doma. Srećom, godinama u uredu koji odobrava utrke na Nasipu rade ljudi s integritetom i stavom, s kojima je moguće sjesti i pronaći rješenje problema, pa je tako za 2025. odlučeno da se uopće ne trči po sjevernoj strani Nasipa, nego ispod njega, što je pretpostavljalo i start na već spomenutom travnjaku.

Ništa strašno, pomislit ćete. I mi smo tako rezonirali. Jednostavno, katkad postoji viša sila i treba se prilagoditi. Više od 650 prijavljenih trkača i 70-tak nordijskih hodača, plus roditelje više od 120 djece dobili su obavijesti o promjenama trase i nitko se nije bunio. Realno, takve promjene u zadnji čas nekima ne „sjednu“ kako treba, no ovog puta je sve bilo idealno. A onda je stigao kišni četvrtak, slijedio je kišni petak, a noć do subotnjeg jutra parao je pljusak.

‘Bilo je teško zaspati po tom pljusku znajući da ujutro treba startati utrka, no kasno navečer jedna naša trkačica poslala nam je video snimljen dok je šetala psa ispod Nasipa i ništa, ali baš ništa nije najavljivalo takav vodeni Armagedon koji je uslijedio’, evociraju događaj organizatori Proljetnog cenera.

‘Iskreno, kad nam je fotograf u cik zore, nešto prije 6 sati, poslao fotografiju Save koja ne da se izlila iz korita, nego je došla i opasno blizu ruba Nasipa, ostali smo smo bez teksta. Nijemi. Ukočeni, s pitanjem što sad. A ta fotka, naime, nije bila najgora stvar koju nam je fotograf poslao. Poslao je i tekstualnu poruku da je radi blata na Nasipu gotovo nemoguće trčati. Kako je on odradio svoj trening, nemojte ni pitati. Vjerojatno je bio blatnjav od glave do pete’.

Ideja o odgodi utrke gotovo da i nije dolazila u obzir; na Proljetnom ceneru se trebala održati i prva ovosezonska utrka Prvenstva Hrvatske za nordijske hodače, ljudi su u Zagreb stigli iz svih krajeva Lijepe naše i poslati ih doma bez pokušaja da se spasi što se spasit može, nije dolazilo u obzir.

Oko 6:35 stigli smo na Nasip, kombi je solidno prošao sve blatnjave bare duž trase kojom se trebalo trčati, no bilo je jasno da se tu ne mogu natjecati djeca. Zato smo brzinski osmislili trasu po asfaltu, tri duljine za tri dobne kategorije djece, uz Boćarski dom i makar se to nekim roditeljima nije svidjelo, jednostavno nije bilo drugog načina da djeca budu na suhom i sigurnom.

Djecu smo, dakle riješili. Odredili smo koliko nam volontera treba za sigurnost djece, podijelili reflektirajuće prsluke, objasnili promjenu voditelju Tomislavu Ćurkoviću i bacili se na osmišljavanje prostora za Expo i trase kojom će se trčati. Premda nam nije bilo dopušteno biti na sjevernoj strani Nasipa, u dogovoru s policijom koja je već oko 8 sati stigla u redoviti obilazak eventa, ipak smo odlučili ostati i održati utrku. Bilo je ili ćemo osigurati sigurnost trase i na njoj održati utrku ili ćemo ljudima javiti da uzmu peraje jer će umjesto trkačkog Proljetnog cenera biti održan duatlon – prvo plivanje na startu, pa trčanje preko mostova i južnim dijelom Nasipa, a onda opet plivanje do cilja.

Nakon konzultacija s policijom (jer Hrvatske vode i gradski uredi ne rade subotom ujutro) bilo je lakše, kao da nam je pao kamen sa srca. Naravno, to nije značilo da smo riješili sve probleme, pred nama je bilo puno prepreka kako osigurati što bolje uvjete za trkače i nordijske hodače, no sve je bilo bolje od ukidanja utrke.

Na kraju, vrijeme se proljepšalo, Sava je do završetka utrke još malo narasla, a ekipa koja se ohrabrila doći na Nasip zaslužila je naš vječni respekt. Sigurno nisu svi bili sretni sa situacijom u kojoj smo se nalazili, ali nitko nije protestirao, žalio se, bunio, njurgao… Nitko!

‘Sredinom utrke javio nam se jedan prijatelj koji u Austriji boravi cijelu zimu kao instruktor skijanja, zabrinuto je pitao kakvo je stanje sa Savom. Naime, na 2500 metara visokim Alpama gdje je on radio temperatura je dan i pol bila gotovo 7 stupnjeva Celzijusa, pa je otapanje snijega napunilo lokalne rijeke koje su se pak slile prema Sloveniji, u Savu i u konačnici stigle u Zagreb. Otud tako visok vodostaj Save’, prisjećaju se organizatori.

Osmi Proljetni cener bio je po svemu poseban. Prvo izdanje utrke, još tamo 2018. godine, bilo je super hladno zahvaljujući jakom hladnom vjetru, dvije godine dok su trajale kovid mjere utrka je održana u svibanjskom terminu, po ljetnim temperaturama, prije dvije godine pljusak je stao u 7:30, a staza se – makar je to izgledalo nemoguće – stigla najvećim dijelom osušiti. I u preostalim godinama vrijeme je bilo nestabilno, baš onakvo kakvo se i očekuje u Zagrebu s prijelaza iz zime u proljeće, no nikad nije bilo ovako dramatično. Srećom, zahvaljujući volonterima, sponzorima i partnerima, dragim humanitarcima iz Crvenih nosova i senzibilnim trkačima, sve je ispalo fantastično.

Neven Miladin

Najbrži trkači na utrci od 10 kilometara bili su Domagoj Vuković (AK Žumberak) i Sanja Grgić (AK Žumberak), dok su na duplo kraćoj dionici slavili slovenski trkač Jan Krame (Ocean Orchids running team) i Ivon Krleža (AK Sljeme). Zanimljivo, Sanja Grgić je višestruka pobjednica Proljetnog cenera, svaki put kad je trčala na utrci stigla je do pobjede i to uvijek na duljoj dionici.

U konkurenciji nordijskih hodača, na cilj 10-kilometarske utrke najbrže su stigli Ivan Drožđan (AK Križevci) i Melita Brunović Čondić (AK Križevci), a na stazi od 5 kilometara Vjekoslav Klarić (NWC Spalatum) i Jelena Jelaska (NWC Spalatum).

Rezultati:

10 km (M):

1. Domagoj Vuković (AK Žumberak/HRV) 0:34:54

2. Edi Pašić (SRK Running Fox/HRV) 0:35:49

3. Aleš Primc (Fit klub Novo mesto/SLO) 0:38:05

10 km (Ž):

1. Sanja Grgić (AK Žumberak/HRV) 0:41:33

2. Branka Žokvić (AK Jastreb 99/HRV) 0:46:42

3. Iva Kilim (Omega Running Team/HRV) 0:47:08

5 km (M):

1. Jan Kramer (Ocean Orchids running team/SLO) 0:17:25

2. Tomislav Kukec (AK Dinnamo Zrinjevac/HRV) 0:18:14

3. Viktor Kotarski (-/Hrv) 0:19:11

5 km (Ž):

1. Ivon Krleža (AK Sljeme/HRV) 0:21:22

2. Marcela Cerovac (-/HRV) 0:21:46

3. Vlatka Gazić Mesek (AK Sljeme/HRV) 0:23:59

PH 10 km nordijsko hodanje (M):

1. Ivan Drožđan (AK Križevci/HRV) 1:09:44

2. Zvonko Benjak (DSR Strmec/HRV) 1:10:18

3. Igor Oštrić (NWC Spalatum/HRV) 1:14:36

PH 10 km nordijsko hodanje (Ž):

1. Melita Brunović Čondić (AK Križevci/HRV) 1:10:07

2. Monika Vargić (-/HRB) 1:10:30

3. Alicja Zdrzalek (NWC Spalatum/HRV) 1:10:38

PH 5 km nordijsko hodanje (M):

1. Vjekoslav Klarić (NWC Spalatum/HRV) 0:32:03

2. Ivan Graberec (DVD Hrebinec/HRV) 0:34:27

3. Juraj Mihelac (NWC Spalatum/HRV) 0:35:46

PH 5 km nordijsko hodanje (Ž):

1. Jelena Jelaska (NWC Spalatum/HRV) 0:36:18

2. Ivana Ferić (NWC Spalatum/HRV) 0:37:17

3. Marijela Kruljac Lalić (Udruga Drava/HRV) 0:37:35

Prema planu u vrijeme trajanja Proljetnog cenera trebala je trajati treća faza izgradnje biciklističke staze na Savskom nasipu i to na potezu od Mosta Mladosti do Mosta Slobode. Dakle, upravo na onom dijelu koji nikako ne smeta trkačima Proljetnog cenera. Dakako, kako to obično biva, ti građevinski planovi su se izjalovili…

Završeno je čekanje do nove trkačke sezone. Iza nas je duga (i ne baš previše hladna) zima, a ispred nas nova trkačka sezona. Tradicionalno, jedna od prvih utrka koje trčimo po lijepom vremenu, ili barem po znatno višim temperaturama nego je to bilo tijekom siječnja i veljače, svakako je Zagrebački proljetni cener. Unazad sedam godina velika većina organizacijskih problema bila je lako rješive prirode, čak je i u vrijeme epidemije koronavirusa utrka održana više-manje po očekivanim kriterijima, tek s terminom pomaknutim prema ljetu. No osmo izdanje je u jednom trenutku došlo u pitanje radi radova na biciklističkoj stazi koja se gradi na Savskom nasipu.

Premda smo upite prema Gradu Zagrebu odaslali itekako na vrijeme, dozvolu za održavanje Proljetnog cenera dobili smo tek koji tjedan prije starta. Naime, prema planu koji je preko javnog natječaja odobrio Grad, staza na Nasipu se trebala provesti u četiri faze uz uvjet da sve bude gotovo do kraja travnja. Prema tom planu u vrijeme trajanja Proljetnog cenera trebala je trajati treća faza izgradnje biciklističke staze i dodatnog uređivanja Nasipa i to na potezu od Mosta Mladosti do Mosta Slobode. Dakle, upravo na onom dijelu koji nikako ne smeta trkačima Proljetnog cenera.

Livada ispod Nasipa

No svi znamo kako najčešće završavaju planovi gradnje i rekonstrukcije zgrada, prometnica, parkova, pa u ovom slučaju i Nasipa. Zima definitivno nije bila hladna, padaline su bile rijetke, a onih par nekoliko pahulja napravilo je tek centimetar ili dva snijega koji se otopio u roku 24 sata. Pa ipak, rekreativci s Nasipa svjedočili su vrlo malim pomacima u readovima. Tko je za to kriv, sad nije ni važno, to je tema za neku drugu priču. Za našu je važno da smo zbog  radova morali promijeniti mjesto starta svih utrka, s vrha Nasipa na dno, na onu livadu u smjeru korita Save.

Realno, ta promjena neće izazvati velike poremećaje u organizaciji, nadamo se i u doživljaju trkača koji sudjeluju na Proljetnom ceneru. Startat ćemo ponovno u ravnini Boćarskog doma, krenuti prema zapadu, a ispred Željezničkog mosta, znanog i kao Hendrix, popet ćemo se na Nasip i nastaviti uobičajenom stazom prema Mostu Slobode. Druga promjena je da će trkači i nordijski hodači nakon silaska s Mosta Slobode morati proći ispod mosta i ponovno se spustiti na livadu ispod Nasipa. Baš kao što je to slučaj ispred Hendrixa, i kod Mosta Slobode nalazi se staza kojom se s lakoćom može spustit na potrebnu rutu.

Naravno, na oba „kritična“ mjesta bit će postavljeni volonteri koji će pravodobno usmjeravati trkače na ispravnu stazu.

Nordijski hodači na 5 i 10 kilometara

Ovogodišnji Proljetni cener poseban je i po tome što će nordijski hodači imati prvu službenu utrku Prvenstva Hrvatske u novoj sezoni, i to na 5 i 10 kilometara. Rezultat je to suradnje Hrvatskog saveza nordijskog hodanja i organizatora utrke s primarnom željom da se popularizira nordijsko hodanje. Uvjereni smo da se tako daje još jači naglasak na potrebu zdravog življenja i bavljenja rekreacijom. Nordijski hodači će se na prvoj utrci sezone natjecati po pravilima Međunarodne federacije nordijskog hodanja (INWA ) te će se natjecati na stazi na Savskom nasipu na udaljenostima od 5 i 10 kilometara. Naravno, natjecateljima koji i inače pohode natjecanja u nordijskom hodanju pridružit će se rekreativci koji će tako imati priliku upoznati ljude iz sporta kojim se bave te dobiti savjete kako da budu bolji i uspješniji.

Kako je Proljetni cener prva utrka sezone, tako će tijekom 2025. biti održano još šest utrka Prvenstva Hrvatske za nordijske hodače. Osim u Zagrebu, nordijski hodači imat će priliku za osvajanje bodova i u Varaždinu, Jastrebarskom, Hrebincu, Puli i Varaždinu, te na Europskom prvenstvu koje će se sredinom rujna održati u finskom Lahtiju.

Crveni nosovi i novi partneri

Sedam uspješnih godina je iza nas, a pred nama osmo izdanje koje je dobilo prefiks „zlatno“ jer s nama je od ove godine Centar Zlata sa svojim super vrijednim nagradama.

Dakako, premda je generalni pokrovitelji utrke, Centar Zlata nije jedini partner Proljetnog cenera. Već godinama s nama su Garmin i PIP, Mizuno i Naturel, Cetina i ewopharma, Školska knjiga i Natural Wealth, a ove godine, nakon kraćeg izostanka, vratili su nam se Dukat i SportVision. Svi oni osigurali su nagrade za trkače, one „sitnice“ koje se dijele na poznatoj nagradnjači Proljetnog cenera.

Za kraj naglasimo da će i u 2025. godini na Proljetnom ceneru biti Crveni nosovi. Drugu godinu uzastopno skupljamo novac koji će im pomoći u radu s bolesnima, posebno s djecom. Donirati im je bilo moguće tijekom prijava na utrku, ali bit će moguće i ubaciti koji euro u škrabicu tijekom održavanja Proljetnog cenera. Dame i gospoda koji predstavljaju tu sjajnu skupinu klaunovadoktora bit će na utrci, pa im priđite, popričajte s njima i dajte im potporu. Svojim nesebičnim radom oni to zaista zaslužuju.

Neven Miladin

Vjerojatno najvažnija informacija je otvaranje nove kategorije – štafete. Premda se štafeta kao dvočlana disciplina na 10 kilometara trčala prije pet, šest godina, novoosmišljena štafeta imat će malo toga zajedničkog s ondašnjom. Naime, štafetu će trčati troje trkača i to stazu od 5 kilometara. Zašto je to važno? Zato je će zapravo svaki trkač u štafeti istrčati gotovo točno jednu milju, tj. 1609,3 metara. Bit će to prilika da se pojedinci iskažu brzinom, jer radi relativno kratke dionice neće biti potrebe za čuvanjem snage. Predviđeno je da štafete okupe najviše 100 trkača, što znači da su prijave otvorene za 33 štafeta.

Nordijski hodači su u 2024. godini imali svoju promociju na Proljetnom ceneru i prema onome što su nam ispričali, bili su oduševljeni. Na žalost, u Hrvatskoj je malo utrka koje dopuštaju nordijskim hodačima da odrade svoju dionicu uz trkače, a još je manje utrka koje im daju zasebni start. Na Proljetnom ceneru događa se upravo to i na osmom izdanju utrke nordijski hodači startat će zadnji, nakon štafeta te utrka na 5 i 10 kilometara.

Dječje utrke svakako su najveseliji dio Proljetnog cenera. Neka se nitko ne uvrijedi, ali dječji osmjesi nakon prolaska ciljem, kad dobiju svoju učesničku medaljicu, neprocjenjive su vrijednosti. Proslava super odrađenog trčanja s mamama i tatama ili bakama i djedovima sigurno će im dugo ostati u pamćenju. Da bi im bilo još bolje pripremili smo napuhance za skakanje, a „njihov“ voditelj Tomislav Ćurković i predivna ekipa legendarnih Crvenih nosova sigurno će dodatno izmamiti dječje osmijehe. Kako bilo, klinci će i iduće godine imati svoj startni paket, Školska knjiga, PIP i ostali sponzori potrudit će se da bude ponovno vrlo bogat, svoju medalju, svoju okrjepu i vrijeme kad će, barem na kratko, biti glavne face u svijetu odraslih.

Utrke na 5 i 10 kilometara, koje su zapravo jedina konstanta od prvog izdanja Proljetnog cenera, dosad su okupile nekoliko tisuća trkača, a posljednjih godina doslovce je nemoguće nabaviti startninu tjednima uoči starta. Razlog tome je popularnost utrke, ali i limit od 600 sudionika. Ako se pitate zašto je postavljen limit, onda znajte da je to isključivo radi sigurnosti. Naime, gornji dio Nasipa, na kojem su start i cilj, ne može „progutati“ tisuću ili više ljudi odjednom, a kad bi silom održali takav start postojala bi mogućnost nečijeg pada s potencijalno opasnim posljedicama. Uostalom, zato su i razdvojeni startovi utrka na 5 i 10 kilometara.

U zadnjem kvartalu 2024. godine grad Zagreb je počeo s izgradnjom biciklističke staze na Nasipu, podijelivši radove u četiri faze. Prva fala označava radove na sjevernoj strani, od Pješačkog mosta do Mosta Slobode, druga faza je produžetak radova do Mosta Mladosti, a treće i četvrta faza su radovi na istim dionicama, ali na južnoj strani. Prema najavama koje smo dobili iz Grada, južna strana od Mosta Slobode do Pješačkog mosta ne bi trebala biti gotova do Proljetnog cenera, no to ne znači da nećemo dobiti dozvolu da se protrči tim dijelom. Pa ipak, ako će slučajno biti nekih tehničkim problema, smislili smo Plan B i Plan C.

Plan B je da se s nakon prelaska Pješačkog mosta siđe s Nasipa i trči travnatim dijelom ispod Nasipa, a ako će Sava biti izlivena ili stvoriti veliki mulj nakon što se povuče, tad će se primijeniti Plan C: Trčanje prema istoku 2,5 kilometra, pa poluokretom nazad za kraću dionicu, dok će desetka ići preko Mosta Mladosti, do neke točke, gdje će također biti poluokret. Dakako, što i kako ćemo postaviti stazu znat ćemo u tjednu održavanja Proljetnog cenera i svi trkači će biti više puta informirani o odluci.

Kad su u pitanju sponzori i partneri utrke, od 2025. s nama će biti i Centar Zlata koji je preuzeo zlatno sponzorstvo utrke i pobjednike će nagraditi vrijednim zlatnim šipkama. Naravno, neće to biti one gusarske šipke iz filmova koje jedva drži odrastao muškarac, no ipak će biti i zanimljive i vrijedne nagrade. Na Expu ćete primijetiti i pokoju novu tvrtku koja će predstaviti svoje proizvode, bit će tamo i Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, naši/vaši stari znanci Crveni nosovi, Garmin… Uglavnom, nema nimalo sumnje da će na Expu biti i zanimljivo i veselo.

Na kraju naglasimo da su prijave već otvorene i da očekujemo da će do početka veljače biti rasprodane utrke na 5 i 10 kilometara. Stoga požurite na www.proljetni.run i prijavite se na vrijeme. Mi vrijedno skupljamo nagrade za našu nadaleko poznatu nagradnjaču koju održavamo nakon dolaska u cilj zadnjeg trkača. Već sad možemo najaviti da će u „u košarici“ biti Mizuno tenisice, Garmin satovi, vrijedni poklon paketi PIP-a, Školske knjige, Naturela, Natural Wealtha, bonovi za medicinsku masažu… Popis je svakim danom sve dulji, pa ćemo kompletnu listu poklona objaviti u tjednu starta Proljetnog cenera.

S obzirom da je Proljetni cener primarno namijenjen rekreativnim trkačima, početnicima i onima malo iskusnijima, tako je procjena da bi nordijski hodači, dio kojih se nakon nekog vremena odvaži i na trčanje, trebali biti sastavni dio jednog lijepog trkačkog eventa. Za prvu godinu odlučeno je da se osigura 100 mjesta za ‘nordijce’ .

Istodobno, novost na utrci će biti dolazak Crvenih nosova. Riječ je o udruzi koja uz pomoć umjetnosti profesionalnog klauniranja, humora i smijeha nastoji vratiti ljudima u teškim i kriznim situacijama i okolnostima osjećaj radosti, sreće i optimizma. Pogotovo je hvale vrijedna njihov rad s bolesnom djecom. Klaunovidoktori dosad su bili zastupljeni na Proljetnom ceneru preko jednog od voditelja – Tomislava Ćurkovića znanog i kao Primarijus Dibidus čija je klaunovska supermoć da mislima razdvaja slojeve napolitanki. Dosad je njegova dio posla na Proljetnom ceneru bio vođenje dječjih utrka, puštanje (dobre) glazbe i objava dobitnika nagradnjače.

Dolazak Crvenih nosova dogovoren je nakon što su dosadašnji partneri utrke, FB Humanitarci, prestali s radom. Ideja od prve godine je da utrka bude i humanitarnog karaktera, pa svi trkači koji žele nastupiti na Proljetnom ceneru imaju priliku tijekom prijave uplatiti koji euro za humanitarne potrebe. Do jučer su ta činili za FB Humanitarce, od naredne godine novac će biti uplaćen Crvenim nosovima.

Epidemija korona virusa utjecala je na sve utrke, pa tako i na Proljetni cener. Srećom, partneri koji prate utrku koja se tradicionalno održava početkom ožujka na Savskom nasipu ostali su dosljedni svojoj misiji, pa ne samo da promoviraju svoje proizvode nego itekako i sudjeluju u organizaciji eventa te se rado odazivaju na punjenje ‘vreće s darovima’  za nagradnjaču. Garmin, PiP/Farmakol, Naturel Wealth Mizuno, Cetina, Zagrebačka pivovara sa svojim Hidrama i Žujama, Naturel, a od prošle godine i Školska knjiga, PSK i Tvornica zdrave hrane itekako su zaslužni da je Proljetni cener danas cijenjena utrka koja okuplja više od 700 odraslih i djece svake godine.

U svakom zlu nešto je dobroga, pa je epidemija korona virusa trkačku zajednicu usmjerila prema virtualnim utrkama, a one se i danas, daleko od vremena zabrana okupljanja, pokazuju kao zanimljiv koncept. Naime, postoje ljudi koji nemaju mogućnosti doći na neku utrku daleko od grada svog stanovanja, a virtualkom ipak si omogućuju trčati na omiljenoj trci. Neki su motivirani dobrim startnim paketom, neki idejom da makar i udaljeni od prijatelja zajedno trče na istoj utrci, a tu su i oni koji ne propuštaju ‘zaraditi’  svog medvjeda, super medalju koja je postala simbol Proljetnog cenera. U 2024. godini, kako je već i najavljeno, medalja će biti dizajnirana tako da će medo biti prerušen u tajnog agenta Jamesa Bonda. Poveznica je u njegovom operativnom broju 007 i sedmom izdanju utrke.

Na kraju svakako naglasimo da nas 16. ožujka na Nasipu očekuje novo veselo izdanje Proljetnog cenera. Nadamo se lijepom i sunčanom vremenu, s dvoznamenkastim brojem Celzijevaca, a ako nas sreća ne posluži onda barem da nema jakog (hladnog) vjetra i kiše. Nagrade za nagradnjaču su već spremne, medalje, majice, ruksaci i ostale ‘sitnice’  su u izradi, sad tek preostaje biti strpljiv i dočekati ožujak. Dva i pol mjeseca će brzo proći…

Neven Miladin

Kako (još) donirati Crvenim nosovima

Osim uplatom određenog iznosa tijekom prijave na Proljetni cener, udruzi Crveni nosovi možete novčano pomoći i uplatom izravno na njihov žiro račun. Na web stranicama Crvenih nosova vrlo je jasno objašnjeno kako i zašto uplatiti novac te kome je namijenjen.

‘Donesite radost djeci, starijima i ljudima u teškim životnim situacijama kad im je to najpotrebnije. Vaše donacije donose im smijeh i veselje diljem Hrvatske. Klaunovidoktori svakodnevno zamjenjuju bol i težinu trenutka s osjećajem sreće i optimizma. To je čarolija crvenog nosa, a vaše donacije temelj su našeg djelovanja. Hvala Vam što ste naš i njihov oslonac’, stoji u uvodu stranice posvećene donacijama.