Sportskom, rekreacijskom ili drugim vidom tjelesne aktivnosti bavi se 38 posto građana Hrvatske, među kojima samo 12 posto to čini tri do četiri puta tjedno, a 9 posto pet puta tjedno ili češće. Tjelesna aktivnost češće je navika stanovnika velikih gradova, visokoobrazovanih 30-godišnjaka na višim pozicijama i s višim prihodima te učenika i studenata u dobi od 15 do 20 godina. Kad je riječ o spolu, podjednako se ovim aktivnostima bave i muškarci i žene.

Navike se međutim mijenjaju s dobi pa se Hrvati, što su stariji, sve manje bave navedenim tjelesnim aktivnostima. Najmlađa dobna skupina (15–20 godina) značajno se više i češće bavi tjelesnim aktivnostima, 72 posto njih barem jednom tjedno. Najmanje su tjelesno aktivni stariji od 60 godina te se 80 posto njih nikada ne bavi tjelesnom aktivnošću.

Vrijeme koje Hrvati odvajaju za bavljenje navedenim tjelesnim aktivnostima u prosjeku je 40 minuta, a najveći dio njih (35 posto) provede 30 minuta do sat vremena baveći se nekom od ovih aktivnosti. Žene češće biraju kraće aktivnosti (do 30 minuta), dok najmlađa dobna skupina (15 do 20 godina) češće od prosjeka populacije za rekreaciju izdvoji između 91 i 120 minuta.

Otvoreni prostori, parkovi i priroda (46 posto) Hrvatima su omiljeno mjesto za bavljenje navedenim tjelesnim aktivnostima, sportski ili fitnes klub i centar bira 30 posto građana, dok kod kuće vježba njih 27 posto. Žene su nešto sklonije vježbanju kod kuće ili u zdravstvenim i fitnes centrima, dok muškarci nešto češće posjećuju sportske centre. Mladi između 15 i 20 godina, u odnosu na prosjek populacije, više preferiraju sportske klubove i centre u odnosu na otvorene prostore.

Zdravlje je glavni motiv za 61 posto građana da se bave sportskim, rekreacijskim ili drugim vidom tjelesnih aktivnosti. Osim radi zdravlja, najviše vježbaju kako bi poboljšali kondiciju (38 posto), opustili se (37 posto), bili s prijateljima (29 posto), zabavili se (27 posto), poboljšali svoj izgled (25 posto), kontrolirali težinu (18 posto) i poboljšali tjelesnu izvedbu (13 posto). Za većinu stanovništva (61 posto) oblik sportskih i tjelesnih aktivnosti kojima se bave ne zahtijeva nikakve novčane izdatke jer preferiraju aktivnosti na otvorenome. Oni koji izdvajaju određenu svotu novca za tjelesnu aktivnost, u prosjeku troše 120 kuna mjesečno – za plaćanje članarina, kupnju sportske opreme, dodataka prehrani i slično.

Dobiveni rezultati istraživanja, koje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1.000 stanovnika RH starijih od 15 godina (52 posto žena i 48 posto muškaraca), potvrđuju da građani Hrvatske nisu dovoljno aktivni te njihova svijest o prednostima sporta i zdravih navika kretanja još uvijek nije dovoljno razvijena. Potrebno ih je potaknuti na bavljenje bilo kojom vrstom tjelesne aktivnosti, što je i jedan od ciljeva izrade Nacionalnog programa sporta za potrebe kojega je i provedeno ovo istraživanje.

Grad Vukovar i HAS zajedno su pokrenuli ovu inicijativu, kojoj se pridružio i HOO, sa željom da se građanima Vukovara, prije svega djeci i mladima, omogući ne samo bavljenje atletikom, već i drugim sportsko-rekreativnim aktivnostima.

‘Razmišljali smo što možemo učiniti za Vukovar i došli smo na ideju napraviti nešto što Vukovar nema, a to je atletska staza’, objasnio je predsjednik HAS-a Ivan Veštić i dodao:’U razgovorima s međunarodnim institucijama naišao sam na senzibilitet ljudi koji prepoznaju potrebe grada Vukovara, pa su tako suprotno svojoj praksi da ne financiraju izgradnju atletske staze u zemljama u kojima ona već postoji, u ovom slučaju napravili iznimku’.

Nositelj projekta izgradnje stadiona je Grad Vukovar, dok je HAS nositelj izgradnje atletske staze. Gradnju financijski potpomažu Međunarodna atletska zaklada sa 60.000 te Međunarodno udruženje atletskih saveza sa 100.000 dolara. Na molbu HOO-a, podršku projektu dao je i Međunarodni olimpijski odbor odobrivši potporu u iznosu od 150.000 dolara.

Na Gradskom stadionu HNK Vukovar ’91 u rujnu 2017. godine treba niknuti atletsko trkalište sa šest staza i popratnim atletskim sadržajima. Uredit će se tribine i popratne prostorije, svlačionice, skladište, društvene prostorije i sve ostalo potrebno za funkcioniranje sportskog objekta.

Ferdo i Ivica Kraljević su aktivni maratonci koji iza sebe imaju pretrčane sve najveće maratone. Ferdo je jedan od rijetkih Hrvata koji je pretrčao sve ‘World Marathon Majors’ (Berlin, London, Tokyo, New York, Boston i Chicago), dok će Ivica taj cilj ostvariti ove godine u Bostonu. Ferdo i Ivica svoje znanje i višegodišnje iskustvo žele podijeliti sa svim aktivnim i budućim trkačima otvarajući trgovinu prilagođenu potrebama zaljubljenicima u trčanje.

Uređenje same trgovine bilo je inspirirano upravo sa 6 najvećih svjetskih maratona. Ono s čim se Running Gate može pohvaliti je foot scanner koji trkačima omogućava skeniranje profila stopala, utvrđivanje tipa stopala te preporuku modela tenisica za trčanje. Uz to, Running Gate omogućava svojim posjetiteljima da uzmu testne modele tenisica i isprobaju ih na svom treningu trčanja kako bi smanjili mogućnost odabira neodgovarajućih tenisica.

Trgovina ima i prostor za trkače koji se sastoji od garderobe, ormarića za ostavljanje stvari, mjesta za okrjepu, oglasne ploče gdje ćete moći saznati sve informacije o budućim utrkama te wall of fame gdje će trkači moći ostavljati svoje startne brojeve i još puno toga. Brandovi koje možete pronaći su: Nike, Adidas, Asics, Mizuno, Saucony, Salomon, Garmin, Compressport i Power Bar.