Respiratorne infekcije kod djece predškolske dobi: Akutne upalne bolesti respiratornog sustava ili respiratorne infekcije, najčešće su zarazne bolesti suvremenog čovjeka, kako u odrasloj tako i u dječjoj dobi, no kod djece su one znatno češće i najčešći su razlog odlaska kod liječnika. Svako dijete godišnje prosječno oboli 5 do 6 puta od akutnih infekcija dišnih puteva s lakšom ili težom kliničkom slikom. Djeca uključena u kolektiv (jaslice i vrtić) obolijevaju i češće, 10 do 12 puta, posebno ona do 3 godine.

Virusi su najčešći uzročnici respiratornih infekcija: Uzročnici respiratornih infekcija su virusi i bakterije, dominiraju one uzrokovane virusima, a epidemiološki ih karakterizira sezona, tj. povećana pojavnost tijekom hladnog dijela godine. Većina ih se prenosi kapljičnim putem, jer je potreban blizak kontakt. Boravak unutar zatvorenih prostora, slabije prozračivanje i velik broj osoba unutar zajedničkih prostora, glavni su čimbenici o kojima ovisi širenje respiratornih infekcija unutar dječje populacije. Djeca zaražena nekim od respiratornih patogena, značajan su izvor širenja infekcije unutar populacije, a osobito na ukućane.

Prednjače infekcije gornjeg dijela dišnog sustava: Zahvaćeni mogu biti gornji dišni putevi (grlo, sluznica nosa, krajnici, glasnice, dušnik, paranazalni sinusi, srednje uho). Infekcije gornjeg dijela dišnog sustava su obična prehlada, upala sinusa, grla i ždrijela, te infekcije u pravilu nisu jake, ali ako se ponavljaju i ako su dugotrajne, mogu naštetiti kvaliteti djetetova života. Upale donjeg dijela dišnog sustava (dušnika, bronhija i pluća) su bronhitis, bronhiolitis i pneumonia.

Lijeka za prehladu nema, provodi se simptomatska terapija: Dijete u lakšoj respiratornoj infekciji ne liječi se antibioticima, bez obzira bila to virusna ili bakterijska infekcija već se provodi simptomatska terapija koja obuhvaća nadoknadu tekućine, održavanje prohodnosti dišnih puteva, davanje antitusika – lijekova koji blokiraju ili smanjuju refleks kašlja, a koriste se za liječenje suhog, neproduktivnog kašlja ili ekspektoransa koji razrjeđuje nakupljeni sekret i omogućuje njegovo lakše iskašljavanje, snižavanje tjelesne temperature, smanjenje djetetove aktivnosti te odvajanje djeteta iz dječjeg kolektiva (vrtić, škola). Ako prehlada ne prođe za tjedan dana, pogotovo ako se javi ponovno vrućica, glavobolja i zamućeni sekret iz nosa treba posumnjati na upalu sinusa koja se liječi kapima za nos, po potrebi inhalacijama koje će razrijediti sekret i antibioticima.

Bolesti donjih dišnih puteva najčešće su komplikacije infekcija gornjih dišnih puteva: Upala larinksa (grkljana) i traheje (dušnika) mogu se javiti kao samostalne bolesti, ali se najčešće javljaju kao komplikacija virusnih ili rjeđe bakterijskih upala gornjih dišnih puteva. Karakterizira ih uporan podražajni, promukli kašalj, a temperatura može i ne mora biti povišena. Što se liječenja tiče, važno je osigurati vlažnost i svježinu zraka te terapiju lijekovima koji smanjuju otok sluznice i olakšavaju disanje.

Bronhitis – upala bronha i bronhiolitis – upala bronhiola, najmanjih ogranaka bronha, također su komplikacija infekcija gornjih dišnih puteva. Upala, otok sluznice i povećana sekrecija sluzi sužava već ionako uske bronhe kod djece, što dovodi do otežanog disanja i hroptanja. Djeca kašlju, često u kašlju povraćaju sluz, slabog su apetita, a vrućica obično nije visoka. Terapija je simptomatska, provodi se inhalacija bronhodilatatorima koji opuštaju stegnute mišiće bronha, šire dišne putove i olakšavaju disanje, po potrebi uz dodatak kortikosteroida, vlaženjem i prozračivanjem prostora, a u kasnijoj fazi bolesti sirupima za iskašljavanje. Ako se sumnja na bakterijsku infekciju – liječi se antibioticima.

Bronhiolitis se javlja kod dojenčadi u dobi od 6 do 20 mjeseci ili ranije. Bolest počinje kao i bronhitis s kašljem, akutnom upalom sluznica pri kojoj se stvara obilan sekret, no stanje se ne popravlja nego dojenče sve teže diše uz hroptanje u prsima, u kašlju čak može plaviti, temperatura povišena. Bronhiolitis zahtijeva stalno praćenje djeteta, primjenu inhalacijskih bronhodilatatora, osigurati dovoljno tekućine. Bolest se pogoršava prvih 36 sati, zatim se simptomi postupno smiruju.

Pneumonija (upala pluća) najteža je upalna bolest donjeg dijela dišnog sustava. Pneumonije se klinički dijele na bakterijske i atipične. Bakterijske najčešće nastaju nakon prethodne virusne infekcije gornjih dišnih puteva, koja uzrokuje oštećenje respiratorne sluznice i tako „otvara put“ pneumokoku koji je do tada bio tek „nedužni“ stanovnik nosne šupljine. Najznačajnija poticajna virusna infekcija je ona uzrokovana respiratornim sincicijskim virusom (RSV), a druga je ona uzrokovana virusom gripe. Bakterijska pneumonija obično počinje naglo, visokom vrućicom uz tresavicu, kašalj i otežano disanje, a liječi se antibioticima. Atipične pneumonije razvijaju se postepeno, vrućica postepeno raste, bez tresavice, uz prisutne opće simptome – glavobolju, bol u mišićima, umor, opću slabost.

Terapija – kako olakšati djetetu: Roditelje je potrebno upoznati sa svim smjernicama simptomatskog liječenja koje koristi djeci oboljeloj od infekcija dišnih putova, a koje mogu sami provoditi kod kuće. Simptomatsko liječenje uključuje korištenje: sprejeva i kapi za grlo i nos, ovlaživača zraka, inhalacija, pomoćnih sredstava za ublažavanje kašlja i za jačanje otpornosti organizma.

Sirup je farmaceutski oblik koji se zbog svoje jednostavne primjene kod djece najčešće primjenjuje kod raznih vrsta kašlja, za ublažavanje upala gornjih i donjih dišnih putova, ali i za jačanje otpornosti organizma. Kod kašlja svrha simptomatskog liječenja jest produktivni kašalj poticati, odnosno olakšati iskašljavanje, a neproduktivni, suhi kašalj otkloniti, odnosno ublažiti.

Od velike pomoći kod liječenja infekcija dišnih puteva su inhalacije fiziološkom otopinom s dodatkom lijeka ili bez. Liječnik će odlučiti je li djetetu potrebna inhalacija lijekova koji sprječavaju upalu i šire dišne puteve. Inhalacija s fiziološkom otopinom primjenjuje se više puta tijekom dana, inhaliranje se preporučuje jer para dovodi do znojenja, olakšava kašalj, potiče izbacivanje sekreta iz nosa i vlaži iritiranu sluznicu nosa i grla. Kod uređaja za inhalaciju, inhalatora, lijek se raspršuje u obliku sitnih čestica, a koristi se kako bi lijek ušao što dublje u dišni sustav da ciljano djeluje na respiratornu sluznicu.

Mogu se provoditi i inhalacije eteričnim uljima koje će pomoći u ublažavanju simptoma, osobito noću kada oni remete san i onemogućuju kvalitetan odmor koji je u takvim stanjima neizmjerno potreban. Aromaterapija je vrlo stara metoda liječenja i upravo u slučajevima respiratornih smetnji najviše dolazi do izražaja. Mogućnosti primjene aromaterapije su brojne: direktna inhalacija eteričnim uljima kod veće djece i odraslih, indirektna inhalacija uz pomoć prostornih difuzera i lokalno utrljavanje balzama s eteričnim uljima na leđa/prsa male djece i beba.

Sve je ljepše kad se bolje diše: Najpoznatiji Farmakol proizvodi, dokazano djelotvorni i naširoko omiljeni, mednopropolisni su sirupi Laringopip plus i Bronhopip plus. Prvi za suhi do kombinirani kašalj, kod upale grla i laringitisa, a drugi za produktivni kašalj + veliko je olakšanje kod kroničnog ili akutnog bronhitisa. To što su ova dva navedena sirupa najprodavaniji proizvodi PIP Farmakol linije – ne svjedoči samo da su vraški dobri, nego i koliko problema nam zadaje kašalj. Oba sirupa mogu koristiti djeca starija od godinu dana, ali i odrasli. I to svi s guštom jer su odličnog okusa (natjeravanje malaca sa žlicom – isključeno).

Naš mali/veliki pobjednik postao je BronhoBalm balzam kad je prošle godine osvojio certifikat Odabrale mame. Mali/veliki jer je zapravo mali, ali s velikim moćima i za male je i velike… Budimo precizniji – može se koristiti i na sasvim malim bebicama, ono što se službeno kaže od 0 mjeseci – nadalje. Nema ni donju ni gornju dobnu granicu. I treba ga sasvim malo razmazati po prsima i leđima da bi donio veliko olakšanje u disanju. Eterična ulja bijelog bora i ravensare u balzamu čuda rade za dišne puteve, umirivanje kašlja i lakše disanje, a nježan je za kožu. Idealan za sadašnje vrijeme prehlada i gripe.

Kako smanjiti mogućnost zaraze: Prehlade, respiratorne infekcije i akutne bolesti dišnog sustava tijekom jeseni i zime ne možemo izbjeći, ne možemo u potpunosti izbjeći kontakt i druženje s drugim ljudima i djecu držati pod staklenim zvonom. Mogućnost zaraze možemo smanjiti zdravom prehranom bogatom voćem i povrćem te boravkom na otvorenom, na svježem zraku, primjenom provjerenih preparata za jačanje otpornosti organizma, provođenjem redovne higijene i toalete grla i nosa.

Petra Galović

Iako ne postoji jedinstveni lijek za prevenciju svih bolesti, integracija nekoliko navika u vaš stil života može značajno ojačati obrambene mehanizme vašeg tijela i pomoći vam da što bezbolnije dočekate proljeće

Stigla nam je jesen, sunčane dane zamijenili su dani ispunjeni kišama, sivilom i hladnijim temperaturama. Jesen nam, osim toga, donosi i povećanu osjetljivost na sezonske bolesti. Sve češće čujemo šmrcanje, kašljanje i kihanje oko nas, a pošto znanost još nije razvila način za ljudsku hibernaciju, moramo se nositi sa sezonskim boljkama kako znamo i umijemo. Zato vam u nastavku donosimo nekoliko savjeta kako ojačati imunitet u ovo hladno doba.

Dajte prednost nutritivno bogatoj hrani

Promjena vremena često izaziva želju za ‘jačim’ obrocima. Variva i juhe bogate povrćem neka vam se redovito nađu na jelovniku. Namirnice poput kelja, špinata, agruma, bobičastog voća, orašastih plodova, sjemenki i plave ribe nude bitne hranjive tvari poput vitamina C, cinka i antioksidansa, za koje se zna da podržavaju imunološki sustav.

Suplementacija vitaminom D

Naše tijelo ‘stvara’ vitamin D prilikom izlaganja suncu. Nažalost, u zimsko doba je dosta velika vjerojatnost da sunce vidimo rijetko i u nedovoljnim količinama. Pošto je vitamin D izuzetno važan za naše zdravlje, bilo bi dobro razmisliti o dodacima vitamina D za podršku imunološkoj funkciji.

Kvalitetan san za otpornost imuniteta

Dosljedna rutina spavanja od 7 do 9 sati po noći je ključna za naš imunitet. Spavanje je vrijeme regeneracije i oporavka našeg organizma.

Vježbanje za zdravlje imuniteta

Tjelesna aktivnost je izuzetno važna za jačanje imunološkog sustava. Redovito vježbanje poboljšava cirkulaciju i pokretljivost imunoloških stanica te pomaže u smanjenju stresa koji može ugroziti imunitet.

Hidratacija i zdravlje

Često dolaskom hladnijeg vremena ne osjećamo žeđ te nesvjesno smanjimo konzumaciju vode. Pravilna hidratacija organizma je jako važna za pravilno funkcioniranje organizma pa tako i za naš imunitet. Ako vam se ispijanje vode ne čini kao privlačna ideja, biljni čajevi i povrtne juhe su odlična alternativa za hladnije dane.

Higijena

Redovita tjelesna higijena bi nam uvijek trebala biti dio svakodnevice, ali u hladnije doba se posebno  naglašava važnost redovitog pranja ruku. Redovito i pravilno pranje ruku spriječit će širenje većine zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti nečistim rukama.

Stres management

Danas živimo u izuzetno stresnom razdoblju, a taj stres ima razoran utjecaj na naš organizam i imunitet. Pošto ga ne možemo izbjeći, možemo pronaći načine kako se nositi s njim kako nam ne bi narušio zdravlje. Neki od načina kako se nositi sa stresom mogu biti redovita tjelovježba, meditacija ili yoga… Poanta je da nađete ono nešto što vas veseli i opušta te pokušate to redovito prakticirati.

Ukratko, jačanje imunološkog sustava u hladnijem vremenu pitanje je održavanja uravnotežene prehrane, odgovarajućeg sna, redovite tjelovježbe, upravljanja stresom i osnovnih higijenskih praksi. Iako ne postoji jedinstveni lijek za prevenciju svih bolesti, integracija ovih navika u vaš stil života može značajno ojačati obrambene mehanizme vašeg tijela i pomoći vam da što bezbolnije dočekate proljeće.

Ana Kokolek

Klikni na fotku za info o novom broju magazina Trčanje

S početkom zime, točnije njezinim krajem, u naše živote polako se uvlače kojekakve viroze, gripe, prehlade i svašta nešto što nam neće opasno ugroziti zdravlje, ali će nam uništiti apetit i kauč kratko učiniti dragim i dobrim prijateljem. Mala digresija – znate li kako možete prepoznati napad virusnih prehlada epidemijskih razmjera? Samo pratite reklame na televiziji – ako oko deset navečer na televizoru ima više oglasa za lijekove za odštopavanje nosa, smirivanje bolnog grla i iskašljavanje nego onih za banke i nove aute, budite sigurni da su čekaonice kod doktora opće prakse pune.

Dobra vijest je da, ako ste trkač koji nema problema na minus nešto odraditi svoj trening, vjerojatno imate dobar imunitet i šanse da se prehladite su puno manje od vaših kolega koji zimu provode isključivo u 4 zida bez ikakve fizičke aktivnosti. No što kada trkača stvarno pokosi viroza i kad nema dvojbe je li sljedećih nekoliko dana spreman jedino za krevet i čaj. Hoće li trkač tada baciti koplje u grmlje i reći – okej, kapitulacija, sad preskačem tjedan dana, pa onda polako nastavak. Nikad.

I nevjerojatno koliko jedan trkač, koji tako pazi do svoje kondicije, zdravlja i prehrane može totalno zaglupiti kada displej na toplomjeru (da, displej, tko još ima živine toplomjere?) pokaže 37,5, a paket maramica za nos troši se brže od guma na Grobniku. Nema šanse da netko tom trkaču utuvi u glavu da je danas možda bolje preskočiti trčanje.

• Dobro sab. Balo bi je zaštoban dos, dije to dišta.

I onda trkač krene. Dođe na trening onako slinav, nikakav, snage niotkuda jer od jutra nije ništa jeo i pokušava držati tempo s grupom. I ne ide nikako. I onda nakon 5 najdužih kilometara odluči ipak skratiti trening i otići kući odmoriti. Da bi nakon dva dana, kada viroza prijeđe s nosa u grlo, to isto pokušao ponoviti s identičnim uspjehom kao i prije.

Da, trčanje treba preskočiti ako imate temperaturu, to će vam reći svaki iskusniji trkač. Ako ste malo šmrkavi, boli vas grlo, ajd… ali ako vam gore spomenuti displej pokaže 37+, ostanite doma.

To vam govori idiot koji je jednu takvu bezveznu prehladu pretrčao, par tjedana pred berlinski maraton 2012. godine. Umjesto da sam lijepo preležao par dana, od prehlade je nastala upala oba uha koja se razbuktala dan prije polaska u Njemačku. Sjećam se razgovora s doktoricom nakon što me pregledala kao da je bio jučer:

• Imate upalu oba uha, prepisat ću vam antibiotik
• Ali doktorice, ja sutra letim za Berlin, u nedjelju je maraton
• Znate, nije pametno…
• Da, znam, ali već sam davno uplatio, spremao se
• Ali ipak nije pametno…
• U redu doktorice, pazit ću na ušad
• Ali…
• Doviđenja

Naravno da je bila u pravu. Naravno da je tih pet dana Berlina bila agonija. Naravno da mi se upala uha zakomplicirala i trajala šest mjeseci. Naravno da to ne bih ponovio.

Ali mi trkači smo malo čudna vrsta, ne znam jesam to spomenuo. I vrlo lako poglupimo.

Siniša Mareković