Zagrebački proljetni cener već godinama okuplja tisuće trkača i rekreativaca na Savskom nasipu, slaveći proljeće, sport i humanitarnu komponentu događaja. Upravo se u tom okruženju prirodno susreću filozofije Proljetnog cenera i Centra zlata – uvjerenje da se dugoročni rezultati postižu predanošću, ustrajnošću i odgovornim pristupom, bilo da je riječ o sportu ili očuvanju vrijednosti.

‘Naše partnerstvo sa Zagrebačkim proljetnim cenerom logičan je nastavak ulaganja Centra Zlata u projekte koji promiču zdrav način života, zajedništvo i dugoročno razmišljanje. Ova utrka savršeno odražava vrijednosti koje i sami živimo – kontinuitet, izdržljivost i odgovornost prema budućnosti – te nam je zadovoljstvo biti dio ove sportske priče i ove godine’, izjavio je uoči utrke Petar Uremović, direktor prodaje Centra Zlata.

Centar Zlata i ove će godine nagraditi najuspješnije trkače vrijednim nagradama iz svoje ponude – pobjednike u muškoj i ženskoj konkurenciji na utrkama od 5 i 10 kilometara. Poseban naglasak bit će i na tradicionalnoj nagradnjači Zagrebačkog proljetnog cenera, na kojoj će, uz brojne nagrade partnera i sponzora utrke, dodijeliti dva srebrnjaka Kanadski javorov list u izradi Royal Canadian Mint težine jedne unce čistog srebra. Kao simbol ustrajnosti, postignuća i dugoročne vrijednosti, ove nagrade dodatno potvrđuju poruku partnerstva koje spaja sport, zajednicu i ulaganje u budućnost.

Srećom po građane, postoji ulagački instrument koji istovremeno štiti vrijednost imovine od propadanja zbog inflacije te donosi mogućnost ostvarivanja visokog prinosa, a radi se o fizičkom investicijskom zlatu u obliku zlatnih poluga i zlatnika.

Hrvati uložili preko 350 milijuna eura

Da se zlato pokazalo kao odlično ulaganje, pokazuju i podaci o kretanju cijene žutog plemenitog metala. Naime, cijena zlata u eurima samo je prošle godine porasla za oko 35 posto, što je više od mnogih drugih oblika ulaganja i inflacije u istom periodu.

Dio je to dužeg trenda rasta cijene zlata koja je u posljednjih 20 godina porasla za nevjerojatnih 730 posto. Prosječni godišnji rast cijene u tom je periodu iznosio više od 10 posto, što je ulagačima u zlatne poluge i zlatnike donijelo ne samo zaštitu od inflacije, već i pozamašnu zaradu.

Ne čudi stoga da potražnja za polugama i zlatnicima raste u svijetu, ali i u Hrvatskoj. Koliko Hrvati vole ovaj oblik ulaganja, pojašnjava Petar Uremović, voditelj prodaje u Centru Zlata, vodećem hrvatskom distributeru investicijskog zlata:

„Prema internim procjenama Centra Zlata, Hrvati su u zlato u samo u prošloj godini uložili više od 350 milijuna eura. S obzirom na nastavak rasta cijene, svi oni koji su tada uložili već su u plusu, a osobno očekujem nastavak rastućeg trenda cijene i u godinama pred nama“.

Zlato je zaštita od recesija i inflacije

Više je razloga zbog kojih se građani okreću zlatnim polugama i zlatnicima u zadnjim mjesecima i godinama, a visoki rast cijene samo je jedan od njih. Zlato se na financijskim tržištima tradicionalno smatra sigurnom lukom u nesigurnim vremenima kada drugi oblici ulaganja postaju prerizični, a držanje novca neisplativo. Upravo zato zadnjih godina bilježimo rekordne kupnje zlata središnjih banaka i privatnih investitora.

„Visoka inflacija, rastuće geopolitičke napetosti, moguća nova recesija i novi trgovinski ratovi – sve su to faktori koji investitore i štediše okreću prema zlatu. Analiza stručnjaka iz LBMA, vodećeg strukovnog udruženja sudionika na tržištu zlata, pokazuje da do kraja ovog desetljeća možemo očekivati cijenu zlata od 7000 dolara po unci. Usporedbe radi, cijena unce zlata je sad oko 3000 dolara“, pojašnjava Uremović.

Osim visokog rasta cijene, investicijsko zlato u fizičkom obliku zlatnih poluga i zlatnika jedan je od rijetkih oblika ulaganja koji je u potpunosti oslobođen baš svih poreza i nameta – sva zarada od ulaganja ostaje investitoru, bez ikakvih obveza prema državi.

Zlatnici i poluge predstavljaju realnu imovinu koju je moguće držati u ruci i ne ovisi o državi, bankama ili financijskom tržištu. Lako su prenosivi i izrazito likvidni jer ih je moguće zamijeniti za gotovinu vrlo brzo bilo gdje u svijetu kroz uslugu otkupa zlata.

Centar Zlata – centralno mjesto za kupnju i prodaju zlata

Ulaganje u zlato danas je jednostavnije nego ikad prije. Kupnju i prodaju zlatnih poluga i zlatnika moguće je odraditi kod ovlaštenih trgovaca kao što je Centar Zlata – vodeći hrvatski distributer i otkupljivač investicijskog zlata o čemu svjedoče na tisuće pozitivnih recenzija zadovoljnih kupaca.

Centar Zlata svoje poslovnice ima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, gdje je moguće kupiti odmah dostupne proizvode te tako započeti s ulaganjem. Kupljeno zlato možete preuzeti i pohraniti u vlastitom aranžmanu, a postoji i opcija pohrane u sefovima Centra Zlata koja je potpuno besplatna prvih godinu dana za sve klijente.

Osim poslovnica, kupnja investicijskog zlata moguća je i preko webshopa uz 100 posto osiguranu dostavu na kućnu adresu u roku samo dva radna dana. U asortimanu Centra Zlata je moguće pronaći proizvode vodećih europskih talionica kao što je švicarski Argor Heraeus ili njemački Heimerle+Meule, a vrijednost vlastitih proizvoda od zlata i srebra moguće je pratiti u realnom vremenu korištenjem mobilne aplikacije Centar Zlata.

Djelatnike Centra Zlata za besplatne konzultacije o kupnji ili prodaji zlata možete dobiti pozivom na broj 013000783 ili na e-mail [email protected].

Prednosti kupnje zlata u Centru Zlata:

●          Svi proizvodi dostupni odmah

●          100 posto osigurana dostava u roku dva dana

●          Mogućnost besplatne pohrane u sefovima Centra Zlata

●          Garancija najbolje cijene na tržištu

●          Širok asortiman proizvoda – od jednog grama do kilograma

Prema planu u vrijeme trajanja Proljetnog cenera trebala je trajati treća faza izgradnje biciklističke staze na Savskom nasipu i to na potezu od Mosta Mladosti do Mosta Slobode. Dakle, upravo na onom dijelu koji nikako ne smeta trkačima Proljetnog cenera. Dakako, kako to obično biva, ti građevinski planovi su se izjalovili…

Završeno je čekanje do nove trkačke sezone. Iza nas je duga (i ne baš previše hladna) zima, a ispred nas nova trkačka sezona. Tradicionalno, jedna od prvih utrka koje trčimo po lijepom vremenu, ili barem po znatno višim temperaturama nego je to bilo tijekom siječnja i veljače, svakako je Zagrebački proljetni cener. Unazad sedam godina velika većina organizacijskih problema bila je lako rješive prirode, čak je i u vrijeme epidemije koronavirusa utrka održana više-manje po očekivanim kriterijima, tek s terminom pomaknutim prema ljetu. No osmo izdanje je u jednom trenutku došlo u pitanje radi radova na biciklističkoj stazi koja se gradi na Savskom nasipu.

Premda smo upite prema Gradu Zagrebu odaslali itekako na vrijeme, dozvolu za održavanje Proljetnog cenera dobili smo tek koji tjedan prije starta. Naime, prema planu koji je preko javnog natječaja odobrio Grad, staza na Nasipu se trebala provesti u četiri faze uz uvjet da sve bude gotovo do kraja travnja. Prema tom planu u vrijeme trajanja Proljetnog cenera trebala je trajati treća faza izgradnje biciklističke staze i dodatnog uređivanja Nasipa i to na potezu od Mosta Mladosti do Mosta Slobode. Dakle, upravo na onom dijelu koji nikako ne smeta trkačima Proljetnog cenera.

Livada ispod Nasipa

No svi znamo kako najčešće završavaju planovi gradnje i rekonstrukcije zgrada, prometnica, parkova, pa u ovom slučaju i Nasipa. Zima definitivno nije bila hladna, padaline su bile rijetke, a onih par nekoliko pahulja napravilo je tek centimetar ili dva snijega koji se otopio u roku 24 sata. Pa ipak, rekreativci s Nasipa svjedočili su vrlo malim pomacima u readovima. Tko je za to kriv, sad nije ni važno, to je tema za neku drugu priču. Za našu je važno da smo zbog  radova morali promijeniti mjesto starta svih utrka, s vrha Nasipa na dno, na onu livadu u smjeru korita Save.

Realno, ta promjena neće izazvati velike poremećaje u organizaciji, nadamo se i u doživljaju trkača koji sudjeluju na Proljetnom ceneru. Startat ćemo ponovno u ravnini Boćarskog doma, krenuti prema zapadu, a ispred Željezničkog mosta, znanog i kao Hendrix, popet ćemo se na Nasip i nastaviti uobičajenom stazom prema Mostu Slobode. Druga promjena je da će trkači i nordijski hodači nakon silaska s Mosta Slobode morati proći ispod mosta i ponovno se spustiti na livadu ispod Nasipa. Baš kao što je to slučaj ispred Hendrixa, i kod Mosta Slobode nalazi se staza kojom se s lakoćom može spustit na potrebnu rutu.

Naravno, na oba „kritična“ mjesta bit će postavljeni volonteri koji će pravodobno usmjeravati trkače na ispravnu stazu.

Nordijski hodači na 5 i 10 kilometara

Ovogodišnji Proljetni cener poseban je i po tome što će nordijski hodači imati prvu službenu utrku Prvenstva Hrvatske u novoj sezoni, i to na 5 i 10 kilometara. Rezultat je to suradnje Hrvatskog saveza nordijskog hodanja i organizatora utrke s primarnom željom da se popularizira nordijsko hodanje. Uvjereni smo da se tako daje još jači naglasak na potrebu zdravog življenja i bavljenja rekreacijom. Nordijski hodači će se na prvoj utrci sezone natjecati po pravilima Međunarodne federacije nordijskog hodanja (INWA ) te će se natjecati na stazi na Savskom nasipu na udaljenostima od 5 i 10 kilometara. Naravno, natjecateljima koji i inače pohode natjecanja u nordijskom hodanju pridružit će se rekreativci koji će tako imati priliku upoznati ljude iz sporta kojim se bave te dobiti savjete kako da budu bolji i uspješniji.

Kako je Proljetni cener prva utrka sezone, tako će tijekom 2025. biti održano još šest utrka Prvenstva Hrvatske za nordijske hodače. Osim u Zagrebu, nordijski hodači imat će priliku za osvajanje bodova i u Varaždinu, Jastrebarskom, Hrebincu, Puli i Varaždinu, te na Europskom prvenstvu koje će se sredinom rujna održati u finskom Lahtiju.

Crveni nosovi i novi partneri

Sedam uspješnih godina je iza nas, a pred nama osmo izdanje koje je dobilo prefiks „zlatno“ jer s nama je od ove godine Centar Zlata sa svojim super vrijednim nagradama.

Dakako, premda je generalni pokrovitelji utrke, Centar Zlata nije jedini partner Proljetnog cenera. Već godinama s nama su Garmin i PIP, Mizuno i Naturel, Cetina i ewopharma, Školska knjiga i Natural Wealth, a ove godine, nakon kraćeg izostanka, vratili su nam se Dukat i SportVision. Svi oni osigurali su nagrade za trkače, one „sitnice“ koje se dijele na poznatoj nagradnjači Proljetnog cenera.

Za kraj naglasimo da će i u 2025. godini na Proljetnom ceneru biti Crveni nosovi. Drugu godinu uzastopno skupljamo novac koji će im pomoći u radu s bolesnima, posebno s djecom. Donirati im je bilo moguće tijekom prijava na utrku, ali bit će moguće i ubaciti koji euro u škrabicu tijekom održavanja Proljetnog cenera. Dame i gospoda koji predstavljaju tu sjajnu skupinu klaunovadoktora bit će na utrci, pa im priđite, popričajte s njima i dajte im potporu. Svojim nesebičnim radom oni to zaista zaslužuju.

Neven Miladin

Vjerojatno najvažnija informacija je otvaranje nove kategorije – štafete. Premda se štafeta kao dvočlana disciplina na 10 kilometara trčala prije pet, šest godina, novoosmišljena štafeta imat će malo toga zajedničkog s ondašnjom. Naime, štafetu će trčati troje trkača i to stazu od 5 kilometara. Zašto je to važno? Zato je će zapravo svaki trkač u štafeti istrčati gotovo točno jednu milju, tj. 1609,3 metara. Bit će to prilika da se pojedinci iskažu brzinom, jer radi relativno kratke dionice neće biti potrebe za čuvanjem snage. Predviđeno je da štafete okupe najviše 100 trkača, što znači da su prijave otvorene za 33 štafeta.

Nordijski hodači su u 2024. godini imali svoju promociju na Proljetnom ceneru i prema onome što su nam ispričali, bili su oduševljeni. Na žalost, u Hrvatskoj je malo utrka koje dopuštaju nordijskim hodačima da odrade svoju dionicu uz trkače, a još je manje utrka koje im daju zasebni start. Na Proljetnom ceneru događa se upravo to i na osmom izdanju utrke nordijski hodači startat će zadnji, nakon štafeta te utrka na 5 i 10 kilometara.

Dječje utrke svakako su najveseliji dio Proljetnog cenera. Neka se nitko ne uvrijedi, ali dječji osmjesi nakon prolaska ciljem, kad dobiju svoju učesničku medaljicu, neprocjenjive su vrijednosti. Proslava super odrađenog trčanja s mamama i tatama ili bakama i djedovima sigurno će im dugo ostati u pamćenju. Da bi im bilo još bolje pripremili smo napuhance za skakanje, a „njihov“ voditelj Tomislav Ćurković i predivna ekipa legendarnih Crvenih nosova sigurno će dodatno izmamiti dječje osmijehe. Kako bilo, klinci će i iduće godine imati svoj startni paket, Školska knjiga, PIP i ostali sponzori potrudit će se da bude ponovno vrlo bogat, svoju medalju, svoju okrjepu i vrijeme kad će, barem na kratko, biti glavne face u svijetu odraslih.

Utrke na 5 i 10 kilometara, koje su zapravo jedina konstanta od prvog izdanja Proljetnog cenera, dosad su okupile nekoliko tisuća trkača, a posljednjih godina doslovce je nemoguće nabaviti startninu tjednima uoči starta. Razlog tome je popularnost utrke, ali i limit od 600 sudionika. Ako se pitate zašto je postavljen limit, onda znajte da je to isključivo radi sigurnosti. Naime, gornji dio Nasipa, na kojem su start i cilj, ne može „progutati“ tisuću ili više ljudi odjednom, a kad bi silom održali takav start postojala bi mogućnost nečijeg pada s potencijalno opasnim posljedicama. Uostalom, zato su i razdvojeni startovi utrka na 5 i 10 kilometara.

U zadnjem kvartalu 2024. godine grad Zagreb je počeo s izgradnjom biciklističke staze na Nasipu, podijelivši radove u četiri faze. Prva fala označava radove na sjevernoj strani, od Pješačkog mosta do Mosta Slobode, druga faza je produžetak radova do Mosta Mladosti, a treće i četvrta faza su radovi na istim dionicama, ali na južnoj strani. Prema najavama koje smo dobili iz Grada, južna strana od Mosta Slobode do Pješačkog mosta ne bi trebala biti gotova do Proljetnog cenera, no to ne znači da nećemo dobiti dozvolu da se protrči tim dijelom. Pa ipak, ako će slučajno biti nekih tehničkim problema, smislili smo Plan B i Plan C.

Plan B je da se s nakon prelaska Pješačkog mosta siđe s Nasipa i trči travnatim dijelom ispod Nasipa, a ako će Sava biti izlivena ili stvoriti veliki mulj nakon što se povuče, tad će se primijeniti Plan C: Trčanje prema istoku 2,5 kilometra, pa poluokretom nazad za kraću dionicu, dok će desetka ići preko Mosta Mladosti, do neke točke, gdje će također biti poluokret. Dakako, što i kako ćemo postaviti stazu znat ćemo u tjednu održavanja Proljetnog cenera i svi trkači će biti više puta informirani o odluci.

Kad su u pitanju sponzori i partneri utrke, od 2025. s nama će biti i Centar Zlata koji je preuzeo zlatno sponzorstvo utrke i pobjednike će nagraditi vrijednim zlatnim šipkama. Naravno, neće to biti one gusarske šipke iz filmova koje jedva drži odrastao muškarac, no ipak će biti i zanimljive i vrijedne nagrade. Na Expu ćete primijetiti i pokoju novu tvrtku koja će predstaviti svoje proizvode, bit će tamo i Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, naši/vaši stari znanci Crveni nosovi, Garmin… Uglavnom, nema nimalo sumnje da će na Expu biti i zanimljivo i veselo.

Na kraju naglasimo da su prijave već otvorene i da očekujemo da će do početka veljače biti rasprodane utrke na 5 i 10 kilometara. Stoga požurite na www.proljetni.run i prijavite se na vrijeme. Mi vrijedno skupljamo nagrade za našu nadaleko poznatu nagradnjaču koju održavamo nakon dolaska u cilj zadnjeg trkača. Već sad možemo najaviti da će u „u košarici“ biti Mizuno tenisice, Garmin satovi, vrijedni poklon paketi PIP-a, Školske knjige, Naturela, Natural Wealtha, bonovi za medicinsku masažu… Popis je svakim danom sve dulji, pa ćemo kompletnu listu poklona objaviti u tjednu starta Proljetnog cenera.