Ova fantastična utrka, iz godine u godinu globalno i lokalno privlači sve više sportaša zaljubljenih u planinsko trčanje i pritom osigurava prestiž sakupljanja visokog broja bodova za ukupan godišnji ITRA (International Trail-Running Association) ranking, činjenica koja je iz godine u godine sve bitnija u pokretu svjetskog trail trčanja.

Uspjeh i kvalitetu ove utrke potvrđuje i činjenica da broj partnera zadovoljnih partnera sa svakim izdanjem utrke raste, pa je tako jedan od najprogresivnijih svjetskih sportskih brandova HOKA, u čijim tenisicama trče pobjednici najjačih trail utrka, od ove godine odabrala upravo utrku 100 milja Istre i Sport Box za dugoročnog partnera.

Među trail trkačima koji su posebno obilježili 100 milja Istre je Dylan Bowman iz Red Bull/The North Face team koji je 2017. stazu od 100 milja istrčao za 17 sati 51 minuta i 50 sekundi te postavio rekord staze koji do sada nije oboren. Uz Bowmana, ova je utrka već godinama bliska srcu Francesce Canepe, višestruke pobjednice na 100 milja Istre, a od 2018. i pobjednice prestižnog UTMB-a.

Upravo su preporuke ovih elitnih trkača, utjecale na dolazak značajnog broja elitnih trkača na 7. izdanje utrke od kojih su neki čak i sa dalekog Istoka. Trkači koji su najavili borbu za visoke plasmane u svim disciplinama su Antoine Guillon (Fra), Helio Fumo (Por), Andrea Macchi (Ita), Martin Halasz (Svk), Kazufumi Ose (Jpn), Marjan Zupančić (Slo), a jednako dinamična intenzivna borba za prijestolja najavljuju trkačice Federica Boifava (Ita),  Michele Yates (SAD), Alissa St Laurent (Kan).

Organizator utrke Sport Box primjećuje kontinuiran rast broja natjecatelja iz godine u godinu, a činjenica da se utrka događa u travnju, dobar je znamen i potvrda ulaska u uspješnu turističku sezonu za Umag i Istru sa više od devet tisuća noćenja u jednom vikendu održavanja utrke.

Utrka prolazi najljepšim prirodnim i povijesnim znamenitostima Istre, od Labina i Lovrana preko grebena Učke i Ćićarije  kroz mnoge srednjovjekovne gradiće istarske unutrašnjosti poput Huma i Motovuna, pa sve do cilja u Umagu.

U ovoj tehnički i psihološki iznimno zahtjevnoj utrci, kako ju opisuju mnogi internacionalni trail trkači, moguće je natjecati se u jednoj od 4 izabrane discipline: 100 milja, 110 km, 67 km i 41 km. Od starta do cilja trail trkače prati, sada već globalno prepoznatljiv, dobar duh više od 450 volontera iz Hrvatske i zemalja gotovo cijele Europe.

Start 100 milja je u petak 12. travnja u 16 sati iz Labina. Utrka na 110 km počinje u 22 sata u Lovranu. U subotu 13. travnja u 9 sati u Motovunu starta trail utrka na 41 km, a u 12 sati u Buzetu je start utrke na 67 km. Cilj svih utrka je u Umagu. Tradicionalno i ove je  godine u program uključena utrka za najmlađe u duljini od 1 milje s ciljem poticanja djece i njihovih obitelji na sudjelovanje u trail trčanju koje promiče zdrav život i uživanje u prirodi.

Ovogodišnja utrka na 110 km u sklopu 100 Milja Istre ujedno i treće prvenstvo Hrvatske u trailu pod ingerencijom Hrvatskog atletskog saveza, za naslov prvaka Hrvatske boriti će se više od 90 natjecatelja.

Uz mnogobrojne partnere utrke, organizatori utrke ove su godine potpisali sporazum o suradnji sa  Medicinskim fakultetom u Rijeci, a partnerstvu se priključio i Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci.

Na konferenciji za novinare utrku je predstavio Alen Paliska, direktor utrke 100 milja Istre, Valter Glavičić, gradonačelnik Grada Labina i Radmila Paliska-Kos, direktorica TZ Labin-Rabac.

Valter Glavičić: Izuzetno mi je drago da su se uključili HTZ i ostali komercijalni partneri što je rezultat kvalitativnog iskoraka posljednjih godina. Gradu Labinu je ova globalno poznata manifestacija neizmjerno važna upravo zbog sinergije lokalne samouprave i realnog sektora te velike promocije Grada Labina na globalnoj razini. Siguran sam da je ova utrka jedan superbrand koji obilježava Istru kao vrhunsku outdoor destinaciju.

Radmila Paliska-Kos: Izuzetno mi je drago reći da je TZ Labin-Rabac od samog početka blizak partner manifestaciji pa smo tako i ove godine uložili određena sredstva za sufinanciranje. Raduje me da je organizator napravio iskorak u aspektu promocije destinacije što će itekako pomoći u onome što je naš core business, povećanje turističkog prometa i potrošnje u našoj destinaciji.  Čestitam organizatoru na ustrajnosti, ovako kompleksan projekt svakako nije lako organizirati, pogotovo ne na vrhunskoj razini kojoj već godinama svjedočimo.

Alen Paliska: 100 Milja Istre nije samo sportska manifestacija nego cjelogodišnja platforma koja ima veliki utjecaj na destinaciju. Otvoreni smo za sve moguće vidove suradnje kako bismo našim sadašnjim i budućim partnerima ponudili najbolji mogući povrat uloženih sredstava ili angažmana. Neizmjerno sam ponosan na sve što smo dosad učinili na platformi 100 Milja Istre, od otvorenih radnih mjesta, velikog broja noćenja te velike potrošnje koja se generira tijekom manifestacije. Međutim, najviše me fasciniraju volonteri koji su srce i duša ove manifestacije i koristim prigodu da im se od srca unaprijed zahvalim za sav angažman koji ih čeka tijekom sljedećeg tjedna.

‘Već neko vrijeme razmišljam o događaju koji bi na jednom mjestu okupio sve ili barem veći dio najvažnijih ljude koji su stvorili i obilježili outdoor sport u Hrvatskoj. Zamisao je da najvažniji organizatori sportskih outdoor manifestacija ‘prvog i drugog vala’ iznesu svoja iskustva i viziju te prenesu publici i široj javnosti osobni doživljaj početaka, rasta i razvoja te trenutnih izazova i perspektiva outdoor sporta u Republici Hrvatskoj i široj regiji’, kazao nam je Senad Hodžić najavljujući konvenciju te dodao:

‘Budući da outdoor kao pojam obuhvaća široku paletu sadržaja, u prvoj godini ovog pilot projekta poseban ćemo naglasak staviti na pustolovne utrke, trail, treking i outdoor festivale. Za sve ostale sportove, kao što su primjerice cestovni i mtb biciklizam, planinsko i cestovno trčanje, triatlon, alpinizam, sportsko penjanje, kajakaštvo, turno skijanje, ali i niz drugih znanih i neznanih  zanimljivih sportova, namjera nam je posvetiti im vrijeme u godinama koje slijede’.

Organizatori su na konvenciju željeli dovesti što više poznatih imena domaće i strane, pogotovo regionalne outdoor scene, a prema popisu najavljenih gostiju, to im je očito i uspjelo. Među ostalima, tijekom dva dana imat ćemo priliku slušati Alena Palisku, Elvira Sulića, Tilena Potočnika, Darija Roccu, Danijela Lacka i Igora Dorotića.

Ulaz na oba dana konvencije je besplatan, no kako bi mogli što kvalitetnije mogli pripremiti tehnički dio konvencije, organizatori su na webu otvorili obrazac za prijavu dolaska (koji možete, ali i ne morate ispuniti).

Evo kompletnog programa prve Hrvatske outdoor konvencije:

Neven Miladin
Foto Julien Duval

Uobičajene rogaine utrke održavaju se u vremenskom limitu od 24 sata tijekom kojih iskusni timovi znaju prijeći i 100 kilometara vrlo teškog terena. U Žminju i okolici vremenski limit za trail natjecatelje je 6 sati, a svoju priliku za dokazivanje imat će i MTB vozači.

‘Rogaine je vrlo popularan u nekim zemljama svijeta, prvenstveno u Australiji, na Baltiku i u Španjolskoj. Do ideje je došlo kroz razvoj trekinga na području Hrvatske, prvenstveno Istre. U nedostatku pravih karata za orijentacijska natjecanja, onemogućen je razvoj orijentacijskog trčanja i jedini logičan korak u smjeru razvoja tog sporta je bio malo modificirati treking. Ovakve aktivnosti svakako imaju i edukativan karakter jer je za uspješno svladavanje utrke potrebno koristiti zemljovid i kompas. Nažalost, u današnje vrijeme sve se manje ljudi zna služiti kartom i kompasom, a upravo je to jedna od naših temeljnih zadaća, da ljude podsjetimo na boravak i zabavu izvan kontroliranih uvjeta’, kazao nam je Alen Paliska, jedan od onih koji su osmislili tu zahtjevnu, ali i zabavnu trku naglašavajući da je ime Štriga odabrano zbog uobičajeno noćnih uvjeta trčanja na rogaine utrkama.

Naime, na istarskom dijalektu (i međimurskom) riječ štriga je sinonim za vješticu. Premda je start naše Štrige u jutarnjim satima, točnije u 10 sati, povezanost s vješticama ipak ostaje.

‘Ideja Štrige je da se svake godine održava na drugom mjestu u središnjoj Istri, željeli smo zadržati ime iz dijalekta, istarski štih’, dodao je Paliska.

Ako vam se sviđa ideja i poželite sudjelovati na Štrigi, tad je važno znati da su prijave otvorene do 15. listopada i to na portalu Stotinka.hr. Trčanje prelijepim pejsažima središnje Istre, kroz naselja koja datiraju iz željeznog doba, nesumnjivo je doživljaj koji ne treba propustiti. Stoga, prepustite se mašti i letite stazom poput pravih štriga (vještica)…

Neven Miladin
Foto Dejan Hren

Stoga nije nimalo čudno da su se organizatori 100 milja Istre već više puta obratili Hrvatskoj turističkoj zajednici za financijsku potporu projektu, no čudno je da dosad nisu dobili niti lipu. Naime, i na posljednjem Javnom natječaju Hrvatske turističke zajednice za potpore manifestacijama, utrka koju predvodi Alen Paliska je zaobiđena unatoč nevjerojatnom turističkom potencijalu, pa i dosadašnjim fantastičnim rezultatima. Nije pritom riječ samo o pukoj formi dovođenja svjetski poznatih trail trkača, nego i velikog broja navijača i članova klubova koji ostvaruju jako velik broj noćenja u Istri.

Paliska je stoga pripremio vrlo opširnu i stručnu analizu pod nazivom Demistifikacija HTZ-ovih potpora manifestacijama ili kome koristi potpora, kojom traži reviziju i poništenje javnog natječaja, navodeći niz nelogičnosti u samom javnom natječaju. Riječ je, navodi Paliska u svojoj analizi, djelomično o nestručnosti ljudi koji odlučuju kome dodijeliti koliko novca, ali i problemu lobiranja i netransparentnosti. Posve ispravno, on potencira ideju da novac koji se ulaže u određeni projekt mora biti ciljano i transparentno potrošen te u službi dodatnog razvoja projekta koji se prijavio na natječaj.

‘Ovom prilikom želim da se jasno definiraju nedostaci u aktualnom sustavu i praksi te da to iskoristimo za dobivanje novih, kvalitetnijih kriterija. Nije ovdje riječ o  manifestaciji neznanja ili nekompetencije jer sam lani na sastanku u HTZ-u podrobno objasnio čime se bavimo, što želimo, koji nam je doseg i potencijal te na kraju najbitnije – koji su nam ostvareni rezultati. Očito nemamo nikoga tko će lobirati za nas. Međutim, ovo je javni novac i potrebno ga je transparentno trošiti. Ne samo zbog pravednosti nego i zbog samog sadržaja i ciljanog, razvojnog trošenja tog novca’, napisao je u svojoj analizi Paliska, objavljujući ju na web stranici utrke 100 milja Istre i šaljući ju poštom u HTZ.

Posebno zanimljiv dio analize vezan je uz vrijeme objave Javnog natječaja i objave dobitnika potpore. Naime, HTZ je s natječajem krenula 31. ožujka ove godine, a Odluka o potpori je donesena tri i pol mjeseca kasnije, točnije, 27. srpnja. Ne bi to bilo čudno da je riječ o potporama projektima planiranima za 2018. godinu, no riječ je o projektima u – 2017.

‘Dva su scenarija, oba podjednako pogubna za organizatore manifestacija. Prvi je da organizator ne planira ta sredstva, a dobije sufinanciranje. Ne postoji legalni način da se retroaktivno potroši taj novac u poslovnoj godini. Drugi je da organizator planira ta sredstva i potroši ih, a od HTZ-a ne dobije ni kune što je direktna ugroza opstojnosti organizatora manifestacije, što sve manifestacije prije srpnja stavlja u nemoguću poziciju’, logično postavlja problem Paliska.

Druga nelogičnost u priči oko Javnog natječaja za potpore manifestacijama je da ogroman dio cjelokupnog financiranja dobiva svega nekoliko top događanja, a ukupno ogroman broj manifestacija dobiva značajan dio sufinanciranja. Da pojasnimo, samo nekoliko manifestacija u Hrvatskoj dobiva konkretan novac koji zaista može podići određeni projekt na višu razinu, dok se dodjelom malih, gotovo nezamjetnih sredstava velikom broju organizatora zapravo stvara alibi odluka koja ima svoju statističku vrijednost samo na papiru. U praksi, taj novac je premali za korak naprijed u organizaciji bilo kojeg turističkog projekta.

‘Dakle, 623 puta su se sufinancirale manifestacije s iznosom manjim od 30.000 kuna na što se potrošilo 11.142.500,00 kuna ili ukupno 28,96 posto raspoloživih sredstava. Treba razlučiti činjenicu da nije potrebno sufinancirati veliki broj manifestacija i projekata nejasne svrsishodnosti, već kvalitetne manifestacije’, tvrdi Paliska dodajući kako se ‘ovogodišnje financiranje projekata odnosi na sve i svašta, bez reda i poretka’.

Paliska navodi da je gotovo sigurno da će organizacija glazbenih manifestacija, karnevala, izlova tune, organizacija Adventskog sadržaja, pa čak i minigolfa, biti nagrađena s najmanje 90.000 kuna potpore.

‘Zanimljiva je činjenica da Grad Zagreb uporno prijavljuje izložbe u program nacionalnih i regionalnih događanja. Tako su dvije izložbe, Nikola Tesla – mind from the future i Izložba slavni umjetnici iz slavne fundacije Maeght, dobile sufinanciranje u iznosu od 60.000 kuna. Ne znam koliki je efekt te dvije izložbe na ukupna noćenja i potrošnju, ali valjda HTZ zna’.

Zanimljiv je, navodi Paliska, i koncept odobravanja potpore komercijalnim projektima poput teniskog ATP Croatian Opena u Umagu i odbojkaškog Swatch Majora u Poreču čije su novčane nagrade 482.000 eura i 800.000 američkih dolara, a pritom se kod jedne od tih manifestacija, usred turističke sezone, čak ni ne naplaćuju ulaznice.

‘Prema podacima iz 2016. godine Hrvatska od turizma ostvaruje oko 78 milijuna noćenja što je prevedeno u novac oko 64 milijarde kuna ili 18,9 posto BDP-a. Postavlja se pitanje što mi, kao destinacija, želimo dobiti sufinanciranjem manifestacija? Da li dovoljno ulažemo, imamo li kvalitetne manifestacije, da li su te manifestacije motivi dolaska ili zabava gostiju koji su već stigli u Hrvatsku, koji je utjecaj sufinanciranja na broj noćenja i potrošnju, kakvi su rezultati? Mnogo je pitanja, odgovora nema. Nema zato jer ne postoji ozbiljna analiza ni strategija sufinanciranja manifestacija. Jer da postoji ozbiljna analiza, u istom natječaju se ni u kojem slučaju ne bi mogli naći velike kompanije kao Red Bull, mega eventi kao Ultra Europe ili Swatch Major i udruge koje organiziraju male lokalne evente kao što je na primjer, vjerovali ili ne, Svjetsko prvenstvo u branju maslina. Ovo nije šala’, navodi dalje u svojoj analizi Paliska naglašavajući da je potrebno maknuti se od mediokriteta i baviti se ozbiljnim projektima, a ne rasipati novac da bi se zadovoljila moljakanja lokalnih političara.

Na kraju, Paliska je, s obzirom na kriterije bodovanja HTZ-a za financijsku potporu, izračunao da 100 milja Istre zadovoljava sve kriterije i osvaja 102 boda. Temeljni kriteriji HTZ-a za potporu su minimalno 90 bodova. Zanimljivo, tri slične sportsko-rekreativne manifestacije dobile su potporu – Dalmacija Ultra Trail, Škraping na Pašmanu i Pag Island Trail te Ironman u Puli, no osim Ironmana koji u ukupnom zbroju donosi hrvatskom turizmu najviše noćenja, 100 milja Istre po turističkom i promotivnom učinku daleko je ispred ostale tri manifestacije. Naravno, to ne znači da te tri utrke ne bi trebale dobiti potporu, nego da tek da nisu isti kriteriji primijenjeni i na 100 milja Istre, koja za razliku od organizatora DUT-a i Traila na Pagu, plaća PDV.

‘Ne znam da li su u HTZ-u svjesni da se ovakvom politikom sufinanciranja stvara neravnoteža na tržištu i bitno se narušava jednakost tržišnog poslovanja! Prvo, sufinanciraju se manifestacije koje kroz PDV ništa ne vraćaju državi, a drugo radi se o manifestacijama koje se obraćaju istoj populaciji kao i utrka 100 milja Istre’, zaključuje Alen Paliska uz dodatak:

‘Je li sve vezano uz Javni natječaj za potpore po pravilima? Dobro pitanje na koje ne možemo dati jasan odgovor jer su rezultati Javnog natječaja objavljeni na izrazito netransparentan način. Naime, ne vidi se kolike su se i koje manifestacije prijavile, ne vidi se tko nije zadovoljio uvjete natječaja i zašto, ne vidi se tko je organizator manifestacija koje su dobile sufinanciranje i na kraju vrlo važno – ne vidi se bodovanje prema kriterijima Javnog natječaja. Dovoljno nedostataka da se upitamo postoji li osnova za malverzacije i korupciju. Opet, ne kažem da postoji išta od toga, ali ne postoje ni jasne indicije da toga nema’.

Vrlo opširnu analizu Alena Paliske možete pronaći na web stranicama 100 milja Istre, a ona je poslana i na adrese svih relevantnih turističkih institucija, od Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice do Turističke zajednica Istarske županije. Hoće li na kraju analiza i ostvariti kakav pozitivan pomak, ne samo za 100 milja Istre, nego i druge kulturne i sportske projekte važne za hrvatski turizam, tek ćemo vidjeti. Ako je suditi po reakcijama na društvenim mrežama, dojam je da ljudi ne vjeruju previše u sustav. No važno je da je ipak netko krenuo postavljati pitanja, pogotovo jer je riječ o čovjeku koji iza sebe ima rezultate kakvima se vrlo rijetko tko u Hrvatskoj može pohvaliti. Uostalom, 100 milja Istre traje samo nekoliko dana, a prema službenim podacima dobivenima izravno od sudionika utrke, samo ove godine zabilježeno je čak 5.000 noćenja. To je definitivno rezultat vrijedan pažnje.

Neven Miladin

Svakako jedna od najboljih i najpoznatijih takvih utrka je 100 milja Istre koja je u samo nekoliko godina dostigla kultni status kod trkača, a organizatori veliko poštovanje međunarodne trkačke zajednice. Uostalom, 100 milja Istre je jedna od samo 22 utrke na svijetu koje čine Ultra Trail World Tour. Već samo to dovoljno govori o vrijednosti tog natjecanja.

Alen Paliska predvodi tim ljudi koji pripremaju 100 milja Istre i predano na organizaciji rade 365 dana u godini. S obzirom na to da su prijave za utrku 2018. godine otvorene prvog dana kolovoza, popričali smo s njim o očekivanjima, idejama, novostima, pa i razočaranjima koja su katkad neizbježna u provedbi tako velikog i važnog projekta.

Ima li kakvih promjena vezanih uz status 100 milja Istre u Ultra Trail World Touru?
Nema, i sljedeće godine smo u UTWT-u, kategorija Challenger, ali je plan da za 2019. uđemo u kategoriju Pro koja nosi nešto više bodova natjecateljima pa je samim tim i puno zanimljivija. Međutim, nije to presudno, naši motivi dolaska su potpuno drugačiji od ostalih utrka i upravo je to sjajno u UTWT-u, što se nudi sve, za svakog ponešto. Ove smo se godine odlučili na promjenu dijela RED i BLUE staza i to na dijelu između starta u Labinu i Orljaka, staza će biti daleko atraktivnija i vjerojatno brža tako da očekujemo probijanje ovogodišnjeg rekorda Dylana Bowmana. Izmijenili smo oko 20 kilometara staze i dodali neke dionice s legendarnog prvog izdanja.

Prijave za utrku koja je na rasporedu početkom travnja iduće godine otvorene su 1. kolovoza. Kakva su očekivanja, postoje li projekcije kad bi se moglo popuniti svih 2.000 startnih mjesta?
Prijave smo otvorili 1. kolovoza točno u ponoć i bit će otvorene do 28. veljače 2018. ako se do tad ne popune slobodna mjesta (RED 600, BLUE 500, GREEN 500 i YELLOW 400). Znači, na raspolaganju je 2.000 startnih brojeva, nadamo se do Nove godine popuniti sve kapacitete. Zanimljivo je da se u prvih 20 sati prijava na utrke prijavilo više od 140 natjecatelja iz 20 država s četiri kontinenta čime smo jako zadovoljni. Utrka će se sljedeće godine održati od 6. do 8 travnja, a cijela manifestacija počinje u četvrtak, 5. travnja otvorenjem Expo-a u Umagu. Koristim prigodu da pozovem sve domaće trkače da se prijave na vrijeme jer će se, pogotovo na kraćim utrkama, tražiti broj više.

Uvijek naglašavate ulogu volontera i oni su se dosad pokazali kao izuzetno vrijedni dio organizacijskog tima.
Točno. I dalje ciljamo na oko 400 volontera koji će se brinuti da utrka prođe u najboljem redu. Lani smo imali volontere iz desetak zemalja, sigurni smo da ćemo i sljedeće godine imati jaku internacionalnu ekipu na prijavama, okrjepama i stazi.

Bez partnera i sponzora nema ni kvalitetne organizacije…
Što se partnera tiče, Compressport i Salomon ostaju kao tehnički partneri, a u suradnji s Compressportom razvijamo potpuno novu seriju kompresijskih proizvoda iz limitirane ‘100 Miles of Istria’ serije. Nešto od tih proizvoda će se naći i u startnim paketima koji su tradicionalno vrlo bogati i korisni, a ostatak će se moći kupiti u pretprodaji što je novina za sljedeće izdanje utrke.

Nažalost, postoje i loše vijesti, itekako razočaravajuće, kad je u pitanju financijska konstrukcija utrke, zar ne?
Da ne bude sve sjajno, potrudila se Hrvatska turistička zajednica koja je i ove godine odlučila zakinuti sufinanciranje utrci što samo pokazuje da se javni novac dijeli na osnovu odluke potpuno nestručnih osoba. Zaista je teško razumjeti da manifestacija koja je ove godine okupila 1.500 natjecatelja iz 37 država, ostvarila oko 5.000 noćenja u travnju te generirala potrošnju od oko milijun Eura, nije dobila potporu turističke vrhuške. Nadamo se da će sljedeće godine ispraviti ovu veliku nepravdu.

Neven Miladin
Foto Dejan Hren

Cijela se priča razvila u dva glavna pravca, cestovnom i trčanju van ceste, u prvom redu trekingu, a u zadnje vrijeme sve više u trailu. Istra je i prije imala dugu tradiciju cestovnih utrka, neke se srećom i danas organiziraju, međutim u jednom trenutku je trčanje nekako zamrlo u Istri i knjiga je spala na nekoliko slova. Da li je SD Trickere vodila nostalgija ili su jednostavno bili vizionari, to vjerojatno ni oni samo ne znaju, ali činjenica je da je u Pazinu prije 12 godina održana prva zimska liga trčanja, a na premijernom je kolu nastupilo desetak članova kluba. Danas je Istarska zimska liga generator svih cestovnih utrka na poluotoku, a o popularnosti govore brojke od nekoliko stotina trkača u svakom kolu. Upravo se iz te lige razvio cijeli set novih utrka diljem Istre, od utrka na 5 kilometara pa do zabavnog Wine Runa.

S druge strane, pionir u trekingu je svakako labinski klub SRK Alba. Naime, taj je klub u sedam godina rada organizirao više od 50 različitih utrka, a ona koja je najviše napravila za treking, ne samo u Istri, je IstraTrek. I on je započeo kao opskurna utrka sa samo 11 trkača, a razvio se u pravi pokret koji godišnje pohodi i više od 500 natjecatelja. Međutim, nikako ne smijemo zaboraviti jako simpatičnu zimsku ligu zanimljivog imena KITA (ne nije ono što mislite, nego Kvarnersko Istarske Treking Avanture). To je liga koja je na vrlo slobodnom, apsolutno nenatjecateljskom principu odgojila cijelu plejadu organizatora utrka, a veliki broj budućih trekera i trailera svoje je prve korake napravilo upravo na KITI.

Jako bitna stvar za razvoj takve vrste rekreacije u Istri dogodila se kad su hotelijeri shvatili da imaju jako puno prostora za popunu kapaciteta prije i nakon tzv. sezone, pa je to rezultiralo masom novih utrka vezanih uz eno-gastro ponudu. Svakako tu treba istaknuti Istrian Wine Run koji je pravi primjer što se može učiniti kad se na pravi način angažiraju resursi i bitni čimbenici u destinaciji. Istra naime, osim super klimatskih uvjeta ima jednu veliku komparativnu prednost u odnosu na ostatak države, a to je izgrađen eno-gastro identitet. Možete birati što volite, u Istri ćete pronaći većinu. Je li to vino, maslinovo ulje, tartufi, pršut, srdela, krafi.. skoro svaka bitna namirnica praktički ima i svoju utrku koju organiziraju entuzijasti u suradnji s lokalnim turističkim zajednicama koje sve više promišljaju aktivni odmor.

Pritom ipak treba biti pošten i naglasiti jednu stvar: premda postoji jako puno utrka, nažalost još se nije stvorio motiv dolaska u destinaciju. To je moguće postići u kratkoročnom periodu, ali samo uz velika ulaganja, prvo u stručni kadar organizatora, a zatim i daleko većim izdvajanjem u promociju na europskom tržištu. Kad nas svijet prepozna, a nećemo čekati puno, biti ćemo preplavljeni turistima koji će u Istru dolaziti isključivo na aktivni odmor.

Financiranje je, naravno, rak rana svim manifestacija, ne samo u Istri. Naime, kod onih koji bi trebali sufinancirati ne postoji svijest o veličini logističkog i organizacijskog problema pri organizaciji utrka. Nažalost, rijetke su lokalne turističke zajednice koje sustavno rade na financiranju i razvoju utrka na njihovom području. Kao svijetli primjer svakako treba izdvojiti one koji su na svom području prepoznali važnost utrka te ih redovito potpomažu, kao recimo LTZ Labin Rabac ili LTZ Buzet. Oba su ta LTZ-a aktivno uključena u stvaranje pješačko-trkačke infrastrukture i već su u prednosti nad ostalim mikrodestinacijama u Istri.

Istodobno, tvrtke još nisu zainteresirane za ulaganje u trčanje, ali siguran sam da će se to vrlo brzo promijeniti jer će neke utrke svojim utjecajem na svjetskom tržištu, kao što su 100 Milja Istre ili Pula Ironman, stvoriti potrebu da se u njih ulaže. Svakako nedostaje i pomoć županijske turističke zajednice, a pogotovo HTZ-a koji imaju jako velik prostor za pomoć. Pogotovo se to odnosi na utrke koje sve više postaju motiv dolaska van sezone.

Međutim, nije sve tako crno. Hotelske kompanije su se pokrenule u tom smjeru i sve više novca usmjeravaju u aktivni turizam, pa tako posljedično i u trčanje. Praktično svaka hotelska kuća ima svoju utrku ili više njih, a toga će u budućnosti biti sve više, pogotovo ako se organizacije utrka podignu na višu razinu, primjereniju Istri kao destinaciji. Valamar tako ima Valamar trail, Plava Laguna ulaže u polumaraton, Maistra pustolovnu utrku Lim Bay Challenge, Aminess svoju novu utrku na 10 kilometara, Arenaturist pomaže Ironman, a Istraturist je jak s Wine Runom.

Za kraj svakako treba naglasiti da je trčanje Istrom gušt! Krajobraz, klima, eno i gastro ponuda, divni ljudi, tehničke staze, staze uz more, mali gradići u unutrašnjosti, urbano trčanje u gradovima na moru… Gdje god odete i koji god vid trčanja probate, uživat ćete kao nikad!

Alen Paliska
Foto: Dejan Hren