Magazin Trčanje
UtrkeZašto 100 milja Istre ne zaslužuje potporu HTZ-a? To (još) nitko ne zna!

Zašto 100 milja Istre ne zaslužuje potporu HTZ-a? To (još) nitko ne zna!

Malo je utrka u Hrvatskoj, pa i cijeloj regiji, koje imaju tako velik utjecaj na sport i turizam kakav je slučaj sa 100 milja Istre. Htio to netko priznati ili ne, činjenica je da je Alen Paliska sa svojim timom u vrlo kratkom vremenu stvorio svjetski poznatu utrku koja ne samo da okuplja trail elitu, nego upravo zbog vrhunske organizacije i popratnih sadržaja okuplja i velik broj turista. Ta korelacija vrhunskog i rekreativnog sporta s turizmom ono je čemu teži Hrvatska kao turistička zemlja, to je ono što nas u jednoj mjeri razlikuje od konkurentskih turističkih zemalja u jugoistočnoj Europi.

Stoga nije nimalo čudno da su se organizatori 100 milja Istre već više puta obratili Hrvatskoj turističkoj zajednici za financijsku potporu projektu, no čudno je da dosad nisu dobili niti lipu. Naime, i na posljednjem Javnom natječaju Hrvatske turističke zajednice za potpore manifestacijama, utrka koju predvodi Alen Paliska je zaobiđena unatoč nevjerojatnom turističkom potencijalu, pa i dosadašnjim fantastičnim rezultatima. Nije pritom riječ samo o pukoj formi dovođenja svjetski poznatih trail trkača, nego i velikog broja navijača i članova klubova koji ostvaruju jako velik broj noćenja u Istri.

Paliska je stoga pripremio vrlo opširnu i stručnu analizu pod nazivom Demistifikacija HTZ-ovih potpora manifestacijama ili kome koristi potpora, kojom traži reviziju i poništenje javnog natječaja, navodeći niz nelogičnosti u samom javnom natječaju. Riječ je, navodi Paliska u svojoj analizi, djelomično o nestručnosti ljudi koji odlučuju kome dodijeliti koliko novca, ali i problemu lobiranja i netransparentnosti. Posve ispravno, on potencira ideju da novac koji se ulaže u određeni projekt mora biti ciljano i transparentno potrošen te u službi dodatnog razvoja projekta koji se prijavio na natječaj.

‘Ovom prilikom želim da se jasno definiraju nedostaci u aktualnom sustavu i praksi te da to iskoristimo za dobivanje novih, kvalitetnijih kriterija. Nije ovdje riječ o  manifestaciji neznanja ili nekompetencije jer sam lani na sastanku u HTZ-u podrobno objasnio čime se bavimo, što želimo, koji nam je doseg i potencijal te na kraju najbitnije – koji su nam ostvareni rezultati. Očito nemamo nikoga tko će lobirati za nas. Međutim, ovo je javni novac i potrebno ga je transparentno trošiti. Ne samo zbog pravednosti nego i zbog samog sadržaja i ciljanog, razvojnog trošenja tog novca’, napisao je u svojoj analizi Paliska, objavljujući ju na web stranici utrke 100 milja Istre i šaljući ju poštom u HTZ.

Posebno zanimljiv dio analize vezan je uz vrijeme objave Javnog natječaja i objave dobitnika potpore. Naime, HTZ je s natječajem krenula 31. ožujka ove godine, a Odluka o potpori je donesena tri i pol mjeseca kasnije, točnije, 27. srpnja. Ne bi to bilo čudno da je riječ o potporama projektima planiranima za 2018. godinu, no riječ je o projektima u – 2017.

‘Dva su scenarija, oba podjednako pogubna za organizatore manifestacija. Prvi je da organizator ne planira ta sredstva, a dobije sufinanciranje. Ne postoji legalni način da se retroaktivno potroši taj novac u poslovnoj godini. Drugi je da organizator planira ta sredstva i potroši ih, a od HTZ-a ne dobije ni kune što je direktna ugroza opstojnosti organizatora manifestacije, što sve manifestacije prije srpnja stavlja u nemoguću poziciju’, logično postavlja problem Paliska.

Druga nelogičnost u priči oko Javnog natječaja za potpore manifestacijama je da ogroman dio cjelokupnog financiranja dobiva svega nekoliko top događanja, a ukupno ogroman broj manifestacija dobiva značajan dio sufinanciranja. Da pojasnimo, samo nekoliko manifestacija u Hrvatskoj dobiva konkretan novac koji zaista može podići određeni projekt na višu razinu, dok se dodjelom malih, gotovo nezamjetnih sredstava velikom broju organizatora zapravo stvara alibi odluka koja ima svoju statističku vrijednost samo na papiru. U praksi, taj novac je premali za korak naprijed u organizaciji bilo kojeg turističkog projekta.

‘Dakle, 623 puta su se sufinancirale manifestacije s iznosom manjim od 30.000 kuna na što se potrošilo 11.142.500,00 kuna ili ukupno 28,96 posto raspoloživih sredstava. Treba razlučiti činjenicu da nije potrebno sufinancirati veliki broj manifestacija i projekata nejasne svrsishodnosti, već kvalitetne manifestacije’, tvrdi Paliska dodajući kako se ‘ovogodišnje financiranje projekata odnosi na sve i svašta, bez reda i poretka’.

Paliska navodi da je gotovo sigurno da će organizacija glazbenih manifestacija, karnevala, izlova tune, organizacija Adventskog sadržaja, pa čak i minigolfa, biti nagrađena s najmanje 90.000 kuna potpore.

‘Zanimljiva je činjenica da Grad Zagreb uporno prijavljuje izložbe u program nacionalnih i regionalnih događanja. Tako su dvije izložbe, Nikola Tesla – mind from the future i Izložba slavni umjetnici iz slavne fundacije Maeght, dobile sufinanciranje u iznosu od 60.000 kuna. Ne znam koliki je efekt te dvije izložbe na ukupna noćenja i potrošnju, ali valjda HTZ zna’.

Zanimljiv je, navodi Paliska, i koncept odobravanja potpore komercijalnim projektima poput teniskog ATP Croatian Opena u Umagu i odbojkaškog Swatch Majora u Poreču čije su novčane nagrade 482.000 eura i 800.000 američkih dolara, a pritom se kod jedne od tih manifestacija, usred turističke sezone, čak ni ne naplaćuju ulaznice.

‘Prema podacima iz 2016. godine Hrvatska od turizma ostvaruje oko 78 milijuna noćenja što je prevedeno u novac oko 64 milijarde kuna ili 18,9 posto BDP-a. Postavlja se pitanje što mi, kao destinacija, želimo dobiti sufinanciranjem manifestacija? Da li dovoljno ulažemo, imamo li kvalitetne manifestacije, da li su te manifestacije motivi dolaska ili zabava gostiju koji su već stigli u Hrvatsku, koji je utjecaj sufinanciranja na broj noćenja i potrošnju, kakvi su rezultati? Mnogo je pitanja, odgovora nema. Nema zato jer ne postoji ozbiljna analiza ni strategija sufinanciranja manifestacija. Jer da postoji ozbiljna analiza, u istom natječaju se ni u kojem slučaju ne bi mogli naći velike kompanije kao Red Bull, mega eventi kao Ultra Europe ili Swatch Major i udruge koje organiziraju male lokalne evente kao što je na primjer, vjerovali ili ne, Svjetsko prvenstvo u branju maslina. Ovo nije šala’, navodi dalje u svojoj analizi Paliska naglašavajući da je potrebno maknuti se od mediokriteta i baviti se ozbiljnim projektima, a ne rasipati novac da bi se zadovoljila moljakanja lokalnih političara.

Na kraju, Paliska je, s obzirom na kriterije bodovanja HTZ-a za financijsku potporu, izračunao da 100 milja Istre zadovoljava sve kriterije i osvaja 102 boda. Temeljni kriteriji HTZ-a za potporu su minimalno 90 bodova. Zanimljivo, tri slične sportsko-rekreativne manifestacije dobile su potporu – Dalmacija Ultra Trail, Škraping na Pašmanu i Pag Island Trail te Ironman u Puli, no osim Ironmana koji u ukupnom zbroju donosi hrvatskom turizmu najviše noćenja, 100 milja Istre po turističkom i promotivnom učinku daleko je ispred ostale tri manifestacije. Naravno, to ne znači da te tri utrke ne bi trebale dobiti potporu, nego da tek da nisu isti kriteriji primijenjeni i na 100 milja Istre, koja za razliku od organizatora DUT-a i Traila na Pagu, plaća PDV.

‘Ne znam da li su u HTZ-u svjesni da se ovakvom politikom sufinanciranja stvara neravnoteža na tržištu i bitno se narušava jednakost tržišnog poslovanja! Prvo, sufinanciraju se manifestacije koje kroz PDV ništa ne vraćaju državi, a drugo radi se o manifestacijama koje se obraćaju istoj populaciji kao i utrka 100 milja Istre’, zaključuje Alen Paliska uz dodatak:

‘Je li sve vezano uz Javni natječaj za potpore po pravilima? Dobro pitanje na koje ne možemo dati jasan odgovor jer su rezultati Javnog natječaja objavljeni na izrazito netransparentan način. Naime, ne vidi se kolike su se i koje manifestacije prijavile, ne vidi se tko nije zadovoljio uvjete natječaja i zašto, ne vidi se tko je organizator manifestacija koje su dobile sufinanciranje i na kraju vrlo važno – ne vidi se bodovanje prema kriterijima Javnog natječaja. Dovoljno nedostataka da se upitamo postoji li osnova za malverzacije i korupciju. Opet, ne kažem da postoji išta od toga, ali ne postoje ni jasne indicije da toga nema’.

Vrlo opširnu analizu Alena Paliske možete pronaći na web stranicama 100 milja Istre, a ona je poslana i na adrese svih relevantnih turističkih institucija, od Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice do Turističke zajednica Istarske županije. Hoće li na kraju analiza i ostvariti kakav pozitivan pomak, ne samo za 100 milja Istre, nego i druge kulturne i sportske projekte važne za hrvatski turizam, tek ćemo vidjeti. Ako je suditi po reakcijama na društvenim mrežama, dojam je da ljudi ne vjeruju previše u sustav. No važno je da je ipak netko krenuo postavljati pitanja, pogotovo jer je riječ o čovjeku koji iza sebe ima rezultate kakvima se vrlo rijetko tko u Hrvatskoj može pohvaliti. Uostalom, 100 milja Istre traje samo nekoliko dana, a prema službenim podacima dobivenima izravno od sudionika utrke, samo ove godine zabilježeno je čak 5.000 noćenja. To je definitivno rezultat vrijedan pažnje.

Neven Miladin

Kontakt

Magazin Trčanje

Jakova Gotovca 1, Zagreb

01/4666083

[email protected]

Impresum

Nakladnik: DŠR Omega Zagreb
Glavni urednik: Neven Miladin

Suradnici/Kolumnisti: Dragan Janković, Asja Petersen, Danijel Lacko, Maroje Ćuk, Darko Mršnik, Tihana Kunštek, Renata Kapicl, Ana Kokolek, Irena Pavela Banai

Marketing: Sanja Miladin 091/9730656

CJENIK oglasnog prostora

COOKIES

Kako bi posjet ovoj web stranici bio što ugodniji i praktičniji, ova web stranica sprema na vaše računalo određenu količinu informacija. Posjetom i korištenjem ove web stranice pristajete na upotrebu kolačića (cookies) koje je moguće i blokirati. Nakon toga ćete i dalje moći pregledavati web stranicu, ali vam neke mogućnosti neće biti dostupne. Opširnije

Back to Top