Gotovo dvije trećine, odnosno čak 62 posto populacije Hrvatske starije od 15 godina uopće se ne bavi sportskom, rekreacijskom ili drugim vidom tjelesne aktivnosti, a što su stariji, Hrvati se navedenim aktivnostima bave sve manje. Rezultati su to najnovijeg istraživanja koje je Središnji državni ured za sport proveo u lipnju ove godine u svrhu izrade Nacionalnog programa sporta i utvrđivanja stanja o tjelesnoj aktivnosti građana.

Sportskom, rekreacijskom ili drugim vidom tjelesne aktivnosti bavi se 38 posto građana Hrvatske, među kojima samo 12 posto to čini tri do četiri puta tjedno, a 9 posto pet puta tjedno ili češće. Tjelesna aktivnost češće je navika stanovnika velikih gradova, visokoobrazovanih 30-godišnjaka na višim pozicijama i s višim prihodima te učenika i studenata u dobi od 15 do 20 godina. Kad je riječ o spolu, podjednako se ovim aktivnostima bave i muškarci i žene.

Navike se međutim mijenjaju s dobi pa se Hrvati, što su stariji, sve manje bave navedenim tjelesnim aktivnostima. Najmlađa dobna skupina (15–20 godina) značajno se više i češće bavi tjelesnim aktivnostima, 72 posto njih barem jednom tjedno. Najmanje su tjelesno aktivni stariji od 60 godina te se 80 posto njih nikada ne bavi tjelesnom aktivnošću.

Vrijeme koje Hrvati odvajaju za bavljenje navedenim tjelesnim aktivnostima u prosjeku je 40 minuta, a najveći dio njih (35 posto) provede 30 minuta do sat vremena baveći se nekom od ovih aktivnosti. Žene češće biraju kraće aktivnosti (do 30 minuta), dok najmlađa dobna skupina (15 do 20 godina) češće od prosjeka populacije za rekreaciju izdvoji između 91 i 120 minuta.

Otvoreni prostori, parkovi i priroda (46 posto) Hrvatima su omiljeno mjesto za bavljenje navedenim tjelesnim aktivnostima, sportski ili fitnes klub i centar bira 30 posto građana, dok kod kuće vježba njih 27 posto. Žene su nešto sklonije vježbanju kod kuće ili u zdravstvenim i fitnes centrima, dok muškarci nešto češće posjećuju sportske centre. Mladi između 15 i 20 godina, u odnosu na prosjek populacije, više preferiraju sportske klubove i centre u odnosu na otvorene prostore.

Zdravlje je glavni motiv za 61 posto građana da se bave sportskim, rekreacijskim ili drugim vidom tjelesnih aktivnosti. Osim radi zdravlja, najviše vježbaju kako bi poboljšali kondiciju (38 posto), opustili se (37 posto), bili s prijateljima (29 posto), zabavili se (27 posto), poboljšali svoj izgled (25 posto), kontrolirali težinu (18 posto) i poboljšali tjelesnu izvedbu (13 posto). Za većinu stanovništva (61 posto) oblik sportskih i tjelesnih aktivnosti kojima se bave ne zahtijeva nikakve novčane izdatke jer preferiraju aktivnosti na otvorenome. Oni koji izdvajaju određenu svotu novca za tjelesnu aktivnost, u prosjeku troše 120 kuna mjesečno – za plaćanje članarina, kupnju sportske opreme, dodataka prehrani i slično.

Dobiveni rezultati istraživanja, koje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1.000 stanovnika RH starijih od 15 godina (52 posto žena i 48 posto muškaraca), potvrđuju da građani Hrvatske nisu dovoljno aktivni te njihova svijest o prednostima sporta i zdravih navika kretanja još uvijek nije dovoljno razvijena. Potrebno ih je potaknuti na bavljenje bilo kojom vrstom tjelesne aktivnosti, što je i jedan od ciljeva izrade Nacionalnog programa sporta za potrebe kojega je i provedeno ovo istraživanje.